Zaduženost za godinu skočila za 658 mil KM - Stručnjaci procijenjuju da nema straha od rasta kamata do 2020.

Prema podacima Centralne banke BiH, najveće učešće u ukupnoj zaduženosti građana imaju nenamjenski gotovinski krediti, čak 75,6%. Na drugom mjestu se nalaze stambeni krediti, koji čine 18,9%, te krediti po kartičnom poslovanju sa 3,2% učešća. U Centralnoj banci BiH ističu da krediti za preduzetništvo čine 2,2% zaduženosti građana, a svega 0,1% otpada na zajmove za kupovinu automobila.

Sudeći prema procjenama stručnjaka, građani koji namjeravaju da se zadužuju u bankama ne bi trebalo da strahuju od rasta kamata jer bi one, prema trenutnim kretanjima u evrozoni, trebalo da ostanu na sadašnjem nivou do 2020. godine.

- Promjene kamatnih stopa na evropskom tržištu imaju uticaj na kretanje na tržištu BiH. Nema naznaka da bi moglo doći do značajnih promjena u kretanju kamatnih stopa na kredite na domaćem bankarskom tržištu do kraja godine - naveli su u Centralnoj banci BiH.

Pojasnili su da je trend pada kamatnih stopa nastavljen i u ovoj godini, te da su kamatne stope na dugoročne kredite stanovništvu za ostale namjene u maju pale za 27 baznih poena, i iznosile su 5,57%, dok su kamatne stope za kredite u markama sa valutnom klauzulom pale za 22 bazna poena i iznosile 5,57%. Dugoročni stambeni krediti stanovništvu bilježe pad od 105 baznih poena, pa je kamata u maju iznosila 2,97%.

- Potrošački krediti stanovništvu su zastupljeni sa neznatnim učešćem u ukupnim kreditima, a kamatne stope su iznosile 4,48% i 5,42% na kredite u KM sa valutnom klauzulom - rekli su u Centralnoj banci i dodali da je zabilježen i pad kamatnih stopa na kredite preduzećima.

Član Udruženja ekonomista RS SWOT Marko Đogo ističe za Glas Srpske da je, prema analizi ovog udruženja, relativna zaduženost građana RS i BiH u prosjeku na nivou zaduženosti građana Slovenije.

- Iako je rast zaduženosti očigledan, nije to ništa neočekivano. Drastičan rast zaduženosti u BiH zabilježen je između 2003. i 2008. godine. Poslije toga imali smo periode i kada je zaduženost stagnirala, da bi ponovo od 2015. počela rasti, ali ne po stopi od oko 30% godišnje kao do 2008., već svega nekoliko procenata, da bismo se sada približili stopi od oko deset odsto na godišnjem nivou. To nije beznačajno, ali nije ni alarmantno, imajući u vidu da depoziti rastu mnogo brže - pojasnio je Đogo.

On je naglasio da su depoziti građana u posljednjih sedam godina premašili kreditnu zaduženost.

- Građani više štede nego što uzimaju kredite, dok se privreda zadužuje više u odnosu na svoje depozite. To što je zaduženost povećana u odnosu na prošlu godinu pokazuje određeni optimizam građana da će biti u mogućnosti da te kredite otplate - rekao je Đogo.

Upozorenje

Marko Đogo je istakao da su trenutni iznosi kamata abnormalno niski. On je upozorio građane da, iako, prema najavama, kamate neće rasti do 2020. godine, treba da znaju da će se to u jednom trenutku promijeniti, posebno ukoliko podižu dugoročne kredite.