Budućnost dolazi iz Novog Sada - Neuhvatljiva vještačka inteligencija spasava usjeve od vrućine i suše

Znanje iz agronomije i meteorologije, kao i iz oblasti mašinskog učenja, omogućila su BioSensovom timu stručnjaka da osvoje treću nagradu na prestižnom takmičenju za primjenu veštačke inteligencije u poljoprivredi "Izazov za useve".

Konkretno, dizajnirali su parametre za koje znaju da utiču na prinos - broj uzastopnih tropskih dana u julu, broj dana bez padavina, ukupnu količina kiše u različitim fazama razvoja kukuruza i drugo. Povezali su parametre sa prinosom, zahvaljujući mašinskom učenju, i tako prepoznali koji su hibridi otporni na sušu i visoke temperature.

Na pitanje kako ovi algoritmi zapravo rade, jedan od nagrađenih istraživača Oskar Marko kaže za eKapiju da su oni veoma specifični:

- Zasnivaju se na brojnim podacima i daju odlične rezultate, ali su međuzavisnosti parametara u ovakvim modelima toliko kompleksne, da zapravo niko ne može da objasni šta se tačno dešava unutar njih. Zbog toga se nazivaju još i "crne kutije". Samim tim rekao bih da se nalazimo na prekretnici u istoriji. Nekada bismo prvo dizajnirali motor sa unutrašnjim sagorijevanjem, pa na osnovu toga napravili automobil. Danas imamo samovozeće automobile, ali još ne znamo šta se dešava u algoritmu koji ih vozi.

Poljoprivrednike svakako zanima koji su to hibridi označeni kao najotporniji na sušu, ali vjerovatno će biti razočarani činjenicom da ih Syngenta (Sindžeta) još nije pustila u komercijalnu upotrebu. Kako kaže naš sagovornik, moguće je da će neki od njih doći i do naših poljoprivrednika, zahvaljujući BioSensovom rješenju i rješenjima njihovih kolega iz drugih timova.

Kada je riječ o konkretnoj primeni algoritama jveštačke inteligencije, Oskar Marko kaže da će poljoprivrednici imati koristi kada BioSens bude imao sve podatke:

- U ovom takmičenju smo na raspolaganju imali oko pola miliona klimatskih podataka i oko 100.000 podataka o prinosima kukuruza, GPS lokaciji njiva, analizi zemljišta itd. Trenutno niko u Srbiji nema 100.000 podataka o proizvodnji kukuruza, ali kako kineska poslovica kaže: "Najbolje vrijeme da se posadi drvo bilo je prije 20 godina. Drugo najbolje je sada". Vrijeme je da počnemo da skupljamo podatke kako bismo za koju godinu mogli da zavrtimo naše algoritme, a u tome će nam svakako pomoći i platforma za upravljanje gazdinstvom AgroSens, koja je besplatna za domaće poljoprivrednike i može se naći na www.agrosens.rs.

Prema njegovim riječima, ova nagrada je pokazala da je BioSens u samom vrhu svjetske nauke na presjeku IT-a i poljoprivrede. Vjeruje da su njom otvorili vrata za saradnju sa sjemenskim kompanijama, poljoprivrednicima i naučnim institutima.

- Na našem podneblju se klimatske promjene manifestuju kroz sve češću pojavu ekstremnih događaja, poput suša, ali i poplava. To znači da moramo raditi na otpornosti cjelokupne poljoprivredne proizvodnje na ovako nestabilnu klimu, a možda i najbitniji korak je dobar izbor sorti i hibrida. Veoma nam je drago što smo imali priliku da radimo na problemu koji je aktuelan u domaćoj poljoprivredi i nadamo se da ćemo kroz koju godinu, kada skupimo dovoljno veliku bazu podataka, rješenje moći da primjenimo i na našim njivama - kaže ovaj istraživač.

Na pitanje na koji način, koristeći vještačku inteligenciju, možemo da preduprijedimo sušu ili da umanjimo njene posljedice, Marko odgovara da je ključ u disperziji rizika. Dodaje da niko ne zna kakvo će vrijeme biti sljedeće godine, ali da moramo biti spremni na sve situacije.

- Ovo je problem veoma sličan ulaganju na berzi. Možete cjelokupnu životnu ušteđevinu da uložite u bitkoin i da se nadate najboljem. Međutim, nekada je bolje uložiti manje svote na više mjesta, tako da čak i ako vam jedna investicija propadne, nećete ostati bez ičega. Tako je i u poljoprivredi. Neki hibridi su otporni na sušu, drugi nisu, ali imaju visok prinos, treći su otporni na bolesti, ali skromno rađaju. Cilj je posijati po malo od svakog, tako da čak i ako jedan podbaci, ostali mogu da kompenzuju, a tačan odgovor na pitanje koliko je to "po malo" nam daje vještačka inteligencija.

Digitalna farma i u Šumadiji

Prošle sezone ovaj institut se skoncentrisao na ratarsku proizvodnju na sjeveru Vojvodine i na tehnologije koje se koriste u ovakvom tipu proizvodnje. Tu su prije svega bili sateliti, ali i dronovi, varijabilni rasipači i sonde za uzorkovanje zemljišta. Ove godine Digitalna farma seli se u Šumadiju, gdje će u fokusu biti voćarstvo.

- Proizvodnja voća sa sobom donosi sasvim nove izazove i ove godine ćemo se potruditi da poljoprivrednicima predstavimo senzore, LORA mreže i "internet stvari", koji im mogu pomoći da donose optimalne odluke i time povećaju prinose i smanje rizik proizvodnje - zaključuje istraživač BioSensa Oskar Marko.