NavMenu

Šumokradice posjekle 2,15 mil KM - Najveća šteta u šumskim gazdinstvima Jahorina i Doboj

Izvor: Glas Srpske Srijeda, 27.02.2019. 15:21
Komentari
Podeli
(Foto: YIFANG NIE/shutterstock.com)
Iako su pojačane kontrole prometa šumskih drvnih sortimenata, koje se u Srpskoj sprovode u posljednje četiri godine s ciljem smanjenja bespravne sječe, dale rezultate, šumokradice i dalje odnose veliki novac pa su tako samo za devet mjeseci prošle godine ojadile Šume RS za 2,15 mil KM.

U javnom preduzeću Šume RS ističu da su šumokradice od januara do oktobra prošle godine bespravno posjekle 15.543 m3 drvne mase, te da je evidentirana šteta manja u odnosu na period od 2015. do 2018. godine.

- Bespravno su posječena i otuđena 13.193 m3 šume, dok je 2.225 m3 posječeno, ali ne i otuđeno - rekli su u Šumama RS.

Naveli su da je najveća šteta zabilježena u šumskim gazdinstvima (ŠG) Jahorina i Doboj koja su nelegalnom sječom oštećena za 705.761 KM, odnosno 352.426 KM. Šumokradice su, prema navodima Šuma RS, prošle godine bile aktivne i na drugim područjima Srpske, pa je ŠG Prijedor tako oštećeno za 302.302 KM, dok je ŠG Romanija iz Sokoca ojađeno za 241.916 KM.

- Od nadležnih službi koje pokrivaju područja gdje je evidentirana najveća šteta smo zatražili da svako iz svoje nadležnosti preduzme odgovarajuće mjere kako bi bespravna sječa bila spriječena, a počinioci adekvatno sankcionisani - istakli su u Šumama RS.

Dodali su da su protiv počinilaca bespravne sječe podnijeli 357 krivičnih i 1.173 prekršajne prijave.

- Problem nam i dalje predstavlja mali broj riješenih prijava i naplaćene štete. U posmatranom periodu riješeno je devet krivičnih i 176 prekršajnih prijava - rekli su u Šumama i dodali da, iako je na planu zaštite šuma i šumskog zemljišta učinjen pomak, i dalje imaju obavezu da pojačaju sve aspekte zaštite i sprečavanja bespravne sječe.

Tehnički rukovodilac ŠG Prijedor Jovan Lukić kaže da na području Potkozarja gotovo da nema sistemske krađe šume, te da se uglavnom radi o sporadičnim slučajevima, ističući da je šteta koja je evidentirana prošle godine počinjena u ranijem periodu.

- Isplivali smo u sami vrh gazdinstava sa najvećim obimom štete iz razloga što smo lani evidentirali štetu u dijelovima šume koja je deminirana kao i na područjima koja ranije nisu bila dio gazdinstva i nisu kontrolisana. Te krađe su mahom počinjene u ranijem periodu. Kada iščistimo situaciju, vjerujem da ćemo imati trend pada štete jer zaista nemamo problema sa sistemskom krađom - rekao je Lukić.

Predsjednik Jedinstvene udružene sindikalne organizacije Šuma RS i šef pravne službe ŠG Borja Teslić Dušan Marković smatra da su šumokradice lani pričinile znatno više štete nego što je prikazano.


- Podaci vjerovatno nisu objektivni jer se mnogo toga ne evidentira ili prećuti. Šumari ne smiju uvijek ni da djeluju jer su šumokradice često dobro organizovane grupe, djeluju noću, prate kuda se kreće policija - rekao je Marković. Istakao je da ŠG Borja veliki problem predstavlja pogranična linija koja je i najčešće na meti kradljivaca.

- Ljudi dođu, posijeku stabla, pređu entitetsku granicu i onda ih ne možeš uhvatiti. Imamo veoma lošu saradnju sa FBiH i njihovim sudovima, tako da smo nemoćni u velikom broju slučajeva - objasnio je Marković.

Kontrola

U Šumama RS su podsjetili da je Vlada RS 2015. godine usvojila akcioni plan na osnovu kojeg se već četiri godine vrši kontrola prometa šumskih drvnih sortimenata.

- U kontrolama učestvuje šumarska inspekcija, javno preduzeće i pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova RS. Kontrolišu se promet drvnih sortimenata, pilanska postrojenja i bespravna sječa - rekli su u Šumama RS.

Gazdinstva na čijem je području bilo najviše krađe (u KM)


- Jahorina 705.761
- Doboj 352.426
- Prijedor 302.302
- Romanija 241.916

Komentari
Vaš komentar
Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.

Zaboravili ste šifru? Kliknite OVDJE

Za besplatno probno korišćenje, kliknite OVDJE

Pratite na našem portalu vijesti, tendere, grantove, pravnu regulativu i izvještaje.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno, uz konsultacije sa našim ekspertima.