NavMenu

Termoelektrane na Zapadnom Balkanu emituju više zagađenja nego sve evropske - Zastarjela postrojenja opasnost po cijelu Evropu

Izvor: Balkan Green Energy News Srijeda, 20.02.2019. 15:39
Komentari
Podeli

Ilustracija (Foto: Svietlieisha Olena/shutterstock.com)Ilustracija
Termoelektrane Zapadnog Balkana ugrožavaju cijelu Evropu - ekološke organizacije 16 zastarjelih termoelektrana na ugalj u zemljama Zapadnog Balkana predstavljaju zdravstveno i ekonomsko opterećenje za cijelu Evropu, pri čemu većinu zdravstvenih posljedica i troškova podnose građani Evropske unije, zaključak je novog izvještaja koji su predstavile organizacije Alijansa za zdravlje i životnu sredinu (HEAL), Sandbag, Evropska mreža za klimatsku akciju (CAN Europe), Mreža za nadzor javnih finansijskih institucija u Centralnoj i Istočnoj Evropi (CEE Bankwatch) i Evropa bez uglja (Europe Beyond Coal).

Nova analiza zasnovana je na usaglašenoj metodologiji Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) i Evropske komisije. Ona pokazuje da svake godine zagađenje vazduha iz elektrana na ugalj na Zapadnom Balkanu dovodi do 3.900 preuranjenih smrti, 8.500 slučajeva bronhitisa kod djece, kao i do drugih hroničnih oboljenja, čime se u Evropi prouzrokuje do 11,53 mlrd EUR ukupnih zdravstvenih troškova.

Stare, neefikasne i tehnološki nezadovoljavajuće termoelektrane Zapadnog Balkana svake godine emituju nevjerovatne količine zagađujućih materija u vazduh, navode organizacije u zajedničkom saopštenju.

Samo u 2016. godini 16 termoelektrana na Zapadnom Balkanu sa ukupno 8 GW emitovalo je više zagađenja sumpor-dioksidom nego sve evropske termoelektrane na ugalj (250 sa ukupno 156 GW), kao i podjednako zabrinjavajuće nivoe čestica (PM2.5 i PM10) i azotnih oksida, navodi se u sažetku izvještaja.

Zagađenje vazduha iz ovih termoelektrana se ne zadržava unutar granica Zapadnog Balkana zbog čega Evropska unija podnosi veći dio zdravstvenih posljedica. To podrazumijeva 2.013 preuranjenih smrtnih slučajeva, ukupno 36.400 dana tokom kojih su djeca trpjela simptome astme, procijenjenih 1.418 bolničkih prijema i više od 600.000 izgubljenih radnih dana.

Zemlje članice EU takođe podnose i veći dio zdravstvenih troškova, i to do 5,89 mlrd EUR, dok je teret zagađenja vazduha iz termoelektrana koji podnose zemlje Zapadnog Balkana procijenjen do 3,64 mlrd EUR godišnje.

- Zagađenje vazduha ne poznaje granice, a u Evropi i dalje predstavlja nevidljivog ubicu. Značajan obim zagađenja vazduha sa Zapadnog Balkana stiže u Evropsku uniju. Ovo dodatno ugrožava već loš kvalitet vazduha u zemljama članicama Unije, što posebno otežava napore zemalja direktnih susjeda regionu Zapadnog Balkana da ispune evropske standarde kvaliteta vazduha. Krajnje je vrijeme da donosioci odluka u Evropskoj uniji podrže napore za zaštitu čistog vazduha i dekarbonizaciju energetskog sektora u Jugoistočnoj Evropi - prokomentarisala je Vlatka Matković Puljić, viša savjetnica u organizaciji HEAL za zdravstvo i energetiku, a takođe i glavna autorka ovog izvještaja.

Sporazum o Energetskoj zajednici (Energy Community Treaty), čijom primjenom se još od 2005. godine integrišu energetska tržišta Evropske unije i njenih susjeda, predvidio je rok do 2018. godine za usklađivanje zapadno-balkanskih članica, odnosno potpisnica Sporazuma, sa regulativom EU u ovoj oblasti. Nažalost, suštinska akcija za uspostavljanje zdravijih energetskih sistema, realizaciju neophodnih investicija i dodatnog opremanja energetskih postrojenja širom Zapadnog Balkana je ili odložena ili naprosto izostala i ignorisana.

- Sagorijevanje uglja u termoelektranama Zapadnog Balkana je opterećenje za javno zdravlje, klimu i privredu. Zato je u interesu svih Evropljana, u Evropskoj uniji i u zemljama Zapadnog Balkana - da se brzo obezbijedi sprovođenje pravila Energetske zajednice, ali i napuštanje ove zagađujuće i zastarele tehnologije. To traži i da se klimatskoj akciji, kontroli zagađenja i kvalitetu vazduha dodjeli veća važnost i značaj u okviru pristupa zemalja kandidata članstvu u Evropskoj uniji, koja se već posvetila obustavljanju emisija gasova sa efektom staklene bašte do 2050. godine. Jednako, i zemlje Zapadnog Balkana treba da se posvete postepenom napuštanju uglja, ne samo zbog hroničnog zagađenja vazduha, već i zbog toga što je sagorijevanje uglja među glavnim krivcima za klimatske promjene - rekao je Igor Kalaba, Koordinator za energetsku politiku u Jugoistočnoj Evropi u Evropskoj mreži za klimatsku akciju (CAN Europe).

Međutim, donosioci odluka u samom regionu Zapadnog Balkana ostaju riješeni da finansiraju i izgrade nove termoelektrane na ugalj, prevashodno uz podršku kineskih banaka, partnera koji se ne rukovode jednako visokim ekološkim i društvenim standardima kao većina drugih međunarodnih finansijskih institucija.

- Fosilna goriva nisu samo zdravstveni rizik već i finansijsko i ekološko opterećenje. Umjesto trošenja sredstava na već zastarjele tehnologije za proizvodnju energije, lideri Zapadnog Balkana treba da se okrenu budućnosti i ulažu u razvoj obnovljivih izvora energije. Time se kandidati za buduće članstvo u Evropskoj uniji usklađuju sa evropskim ciljevima dekarbonizacije i uklanjaju prepreke za buduće članstvo - prokomentarisala je Ioana Ciuta, koordinatorka za energetiku u organizaciji CEE Bankwatch.


Komentari
Vaš komentar
Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.

Zaboravili ste šifru? Kliknite OVDJE

Za besplatno probno korišćenje, kliknite OVDJE

Pratite na našem portalu vijesti, tendere, grantove, pravnu regulativu i izvještaje.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno, uz konsultacije sa našim ekspertima.