BiH neorganizovano ušla u proizvodnju malina - Problem treba sistemski riješiti, moguć gubitak 120.000 radnika

U 2016. godini iz BiH je izvezeno 22.000 tona maline u iznosu od blizu 56 mil KM, što je predstavljalo pozitivnu vijest za sektor jagodičastog voća u našoj zemlji. Međutim, ovogodišnji vremenski uslovi, loš sadni materijal, neusklađenost zaštite te nedovoljno prisustvo agronoma na terenu, pokazali su koliko se u BiH neorganizovano ušlo u ovu proizvodnju.

Navodi da su temelji ove proizvodnje upravo proizvođači, te da se organizacija proizvođača mora podići na viši nivo.

- S aktuelnim padom prinosa mislim da nema te tržišne cijene koja će dati opravdanost proizvodnje. Kada smo ulazili u proizvodnju, kalkulacije su bile da je prinos između tonu i po i dvije, a sada dolazimo u situaciju da ti prinosi spadaju i na 500 kilograma po dunumu, a neki su i uništeni - kaže Haždiavdić.

Prošlogodišnji prinosi po dulumu su iznosili između 740 i 800 kilograma, a ovogodišnji urod u konačnom prosjeku znatno je niži.

- Moramo podići prinos na površinama i moramo se boriti za tržišta gdje vjerujemo da naše maline i pripadaju. Mi smo vrlo blizu proizvodnje koja je u rangu organske, kvalitet naših malina ne smije padati - smatra predsjednica Upravnog odbora Saveza proizvođača jagodičastog voća u BiH.

Odvojenost programa poticaja od realnosti

Smatra i da svi nivoi vlasti putem programa poticaja ovom sektoru trebaju prići sistemski. Navodi da program poticaja ne može biti izolovan od onoga što se dešava na terenu.

- U godini kada spašavamo postojeću proizvodnju imate situaciju da određeni nivoi vlasti podstiču nove zasade, što je realno apsurd. Gubite ono što imate i trebate to sačuvati, a vi kažete da je prevelika ekspanzija koja se potiče. To je jedna odvojenost programa poticaja od realnosti - naglašava Hadžiavdić.

Prema podacima Vanjskotrgovinske komore BiH, u 2016. godini iz BiH je izvezeno 22.000 tona malina u iznosu od blizu 56 mil KM, dok tačnih informacija o ovogodišnjem izvozu još uvijek nema, izuzev toga da je prosječna izvozna cijena u julu i augustu iznosila 1,71 eura.

Pad prinosa malina ove godine zabilježio je Almir Dedić iz Živinica, a kako kaže, svoj maline ove godine nije brao.

- Ove godine sam imao tri dunuma, a kasne snježne padavine u maju te intenzivne kiše i suše su se reflektovale na samu proizvodnju te su mi u potpunosti stradala dva dunuma. Na području TK u prosjeku je stradao dunum i po zasada po proizvođaču - naglašava Dedić koji je ujedno i predsjednik Grupacije proizvođača malina TK.

On upozorava da bi niska otkupna cijena koja bi trebalo da bude ostvarena iduće godine mogla dovesti do gašenja samog sektora malinarstva.

- Mi imamo informaciju da u BiH postoji 20.000 proizvođača malina, te da je radno angažovano 120.000 osoba kojima je u ovom momentu ugrožena egzistencija - upozorava on.

Osnivanje zadruge jedno od rješenja

Jedno od rješenja problema je i osnivanje regionalnih zadruga proizvođača, a koja bi u lošim godinama bila u prilici amortizovati određene negativne efekte, a istovremeno zbir svih snaga stvoriti u funkciju toga da se mogu preuzeti veći projekti koji će organizovati ovu poljoprivrednu granu.

Na području Tuzlanskog kantona trenutno je u fazi osnivanje zadruge proizvođača malina, a cijela procedura bi trebalo da bude završena do kraja ove godine.

- Mi smo već imali edukaciju proizvođača malina o konceptu zadružnog organizovanja, poslovanju, načelima i samom osnivanju. Zadruga bi komerciolizovala sav trud i rad malinara kroz jeftine nabavke i dobru prodaju. Najbitnije je da u malinjacima u proljeće odradimo sve one pripremne radnje kada je riječ o đubrenju, zaštiti i pripremama malinjaka za cijelu proizvodnju. To će se odraziti na ukupan finansijski bilans svakog malinara - kaže Suad Selimović, sekretar Udruženja za poljoprivredu i prehrambenu industriju Kantonalne privredne komore Tuzla.

Inače, o svim ovim problemima juče se govorilo u Tuzli za vrijeme okruglog stola koji su organizirali Savez proizvođača jagodičastog voća u BiH i Grupacija proizvođača maline TK.