U "novoj" Evropi snažan rast plata

Plate u novim članicama Evropske unije u posljednjih godinu dana rastu meteorskom brzinom, a zahvaljujući precijenjenim nacionalnim monetama češke i poljske, prosječne zarade bliže se granici od 1.000 eura.

U Letoniji je zabilježen najbrži rast plata u prvom kvartalu ove godine u odnosu na isti period 2007. za 28 odsto, dok su u Bugarskoj zarade porasle za 24 odsto. Letonska prosječna plata je sada tako 645 eura, bugarska 247, ali Česi i Poljaci se i s manjim rastom zarada od oko 10 odsto bliže granici od 1.000 eura.

U Poljskoj je upravo 1.000 eura prosječna plata u privredi, dok je prosjek za cijelu zemlju 900 eura, a prosječna češka zarada je, prema tim statistikama, 924 eura.

"Plate u `novoj` Evropi rastu brže od onih u staroj, zato što se i privrede razvijaju znatno brže. Takođe, otvaranje granica i odliv kvalifikovanih radnika imali su za posljedicu to da oni koji su ostali traže veće plate", kazao je ekonomista Marek Bučak.

Bez obzira na visok tempo rasta zarada, stručnjaci upozoravaju da će "nova" Evropa u standardu i zaradama još dugo, najmanje dvije decenije, sustizati staru, prije svega zato što su "novi" Evropljani startovali sa znatno nižeg nivoa i još dugo će za njih biti nedostižna prosječna njemačka plata od 3.000 eura.

Ovako visok tempo rasta, po procjenama ekonomista, nije održiv na duže staze i stoga što visoki rast zarada ne prati odgovarajući rast produktivnosti rada, a oni procjenjuju da može da se održi maksimalno do kraja ove godine.

Evroposlanik, ekonomista i profesor Dariuš Rosati upozorio je da bi ostale nove članice trebalo da izvuku pouke iz primjera baltičkih zemalja, koje su bilježile enormno visok rast zarada i privrede, da bi se pokazalo da su njihove privrede pregrijane i ulaze čak u recesiju.

"O bogatstvu ne odlučuje visina plata već snaga privrede. Kao drugo, visoki rast zarada prati i visoka inflacija i, realno, kupovna moć nije toliko porasla", kazao je Rosati.