Kako je otkrivena dugo čuvana tajna sarajevske kafane Treskavica?
Komentari
(Foto: Darko Vrcan/shutterstock.com)
- Među onima koje se pamte je i jedna kafana u centru Baščaršije. Spontano je nastala u prošlom stoljeću. Tadašnje jugoslavenske vlasti odobrile su prostor za Planinarsko društvo Treskavica, koje je osnovano 1950. godine. Da bi imalo svoj mali dohodak i bilo samoodrživo, ovo društvo otvorilo je kafanu Treskavica. Imala je svoju avliju, a bila je napravljena od trošnog materijala, s drvetom i ciglom – kaže Mufid Garibija, arhitekta i dobar poznavalac historije grada.
Dispozicija kafane bila je na slovo L, a objekt je pokrivao jednovodni krov, okrenut baš prema avliji. Krasila ju je posebna atmosfera, posjetioci su joj bili planinari, ali i mnoge druge Sarajlije. Taj skromni enterijer s drvenim podovima i starim stolovima te sa specifičnom avlijom vraćao je posjetioce u 19. stoljeće. Enterijer je bila živa scenografija, spremna da, bez imalo uređivanja, primi i kamere.
Posebnost kafane Treskavica bila je u tome što se ovdje okretao i ražanj pa je to pečeno meso, kao bosanski specijalitet, bilo nadaleko poznato. Najbolje su to znale stare esnaflije i trgovci. Bit će zapamćeno i po popularnom Dedi, koji je ovo meso spremao na svoj poseban način, a njegova spretnost i kulinarske tajne davale su pečenju iz Treskavice drugačiji šmek.
No, tadašnje Sarajlije nisu ni znale, kao ni historičari, da je ta kafana stajala na najskupljim temeljima u Bosni. Znalo se da u neposrednoj blizini postoje stare zidine Firduz-begovog hamama i da je kafana na njih naslonjena, ali se tajna krila u platou gdje je kafana podignuta.
- Sasvim slučajno, prilikom rekonstrukcije ulice Prote Bakovića 2008. godine, pronađeni su ostaci Firduz-begovog hamama. Pri iskopavanju je ustanovljeno da je kompletan plato prizemlja hamama sačuvan i da se nalazi ispod prostora gdje je bila kafana Treskavica. Sačuvani su i hodnici ispod platoa, koji su na poseban način zagrijavali hamam i dijelove nekih dućana u njegovoj neposrednoj blizini – ističe Garibija.
Prema njegovim riječima, Firduz-beg je u periodu od 1505. do 1512. godine bio bosanski valija. Tada je i nastao ovaj hamam, drugi po starini u našem gradu. Ovaj veliki vakif doveo je vodu do hamama čak iz sela Mrkovići iznad Sedrenika. Firduz-beg je, osim toga, uvakufio i medresu, po čemu se cijeli jedan kvart u Starom Gradu danas zove Medrese.
Nacionalni spomenik
Vodovod koji je podigao Firduz-beg, napajao je ovu medresu, zatim prostor Gornje Varoši, gdje je Stara pravoslavna crkva, te spomenuti hamam. Nažalost, zbog neodržavanja i propadanja, Firduz-begov hamam je porušen uoči Prvog svjetskog rata, a austrougarske vlasti su porušile dijelove tako da su nasipom sačuvali njegov plato.
Danas više nema čuvene kafane, ali su nam ostali temelji Firduz-begovog hamama, kao i nada u skoru obnovu ovog nacionalnog spomenika cijele BiH.
Tagovi:
Mufid Garibija
stare kafane u Sarajevu
kafane u Sarajevu
kafane na Baščaršiji
kafana Treskavica
Firduz begov hamam
Firduz beg
Komentari
Vaš komentar
Rubrike za dalje čitanje
Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.
Pratite na našem portalu vijesti, tendere, grantove, pravnu regulativu i izvještaje.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno,
uz konsultacije sa našim ekspertima.