Domaći proizvodi napunili skladišta - Prerađivači premašili planove otkupom desetina hiljada tona voća i povrća
Komentari
(Foto: monticello/shutterstock.com)
Kako kažu poljoprivredni proizvođači, dobrim dijelom treba zahvaliti i zadovoljavajućim vremenskim prilikama, bez suše i sa solidnom količinom padavina u većem dijelu godine, izuzev mraza koji ih je zadesio u proljeće, koji su pogodovali dobrom rodu znatnog broja poljoprivrednih kultura.
Ipak, ne treba zaboraviti i zabranu izvoza voća i povrća iz BiH u Rusiju, koja je stupila na snagu početkom avgusta, u jeku berbe, a koja još nije ukinuta. Sve to u velikoj mjeri potvrđuju i podaci Agencije za statistiku BiH na kraju prvog polugodišta ove godine u BiH se bilježi povećanje vrijednosti otkupa krompira za čak 170%, zatim stočnog krmnog bilja za 95%, te voća za 108%, u odnosu na isti period prethodne godine.
Sa druge strane, polugodišnji podaci pokazuju da se u tom periodu bilježi smanjenje otkupa žitarica i povrća. U tom periodu, prema ovim podacima, otkupljeno je najviše voća, i to u vrijednosti od gotovo 13 mil KM.
Otkup povrća bio je na nivou od oko 775.000 KM, dok je krompira otkupljeno u vrijednosti od 361.413 KM. Takođe, podaci za drugi kvartal ove godine pokazuju i da su otkupljene i značajne količine žitarica, i to u vrijednosti od 284.051 KM.
Žarko Mikić, direktor Vitaminke Banjaluka, rekao je da su ove godine planirali da otkupe oko 3.000 tona voća i povrća, te da su premašili tu planiranu količinu.
Prema njegovim riječima, otkupili su određene količine krušaka, breskvi, kajsija i za sada im nedostaje još šljive, koju će kupiti od drugih hladnjača i time će ispuniti plan otkupa tog voća, dok je otkup i svih ostalih kultura na nivou plana ili preko plana.
- Sada čekamo jabuku, koje će nam trebati više od 1.000 tona. Međutim, moram reći da mi industrijski proizvođači ne možemo plaćati cijenu koju plaćaju trgovački centri za konzumnu jabuku - rekao je Mikić.
(Foto: 06photo/shutterstock.com)
Ipak, nije je bilo dovoljno, kao ni feferona, pa su prinuđeni da ih uvoze, što je, kako kaže, praksa svake godine.
- Vitaminka će i u narednoj godini nastaviti da podržava domaću proizvodnju. Želim da pozovem sve proizvođače da početkom godine naprave ugovore s Vitaminkom kako ne bismo došli u problem koji imamo, jer moramo dogovoriti količine i imati robne proizvođače koji će sigurno proizvoditi za nas - dodao je Mikić.
Rusmir Hrvić, predsjednik Uprave AS Group i direktor Prehrambene industrije Klas Sarajevo, koja posluje u okviru AS Group, rekao je da je ove godine Klas otkupio 2.000 tona maline, što je gotovo 100% povećanje u odnosu na prošlu godinu. Osim toga, rekao je da je otkupljeno i 100 tona drugog jagodičastog voća, kao i 10 tona gljive.
- Takođe, u okviru grupacije otkupljeno je oko 3.000 tona različitog povrća, te 1.500 tona voća. Ukupna vrijednost ovogodišnjeg otkupa je 12 mil KM - rekao je Hrvić.
On je naglasio da postoji veliki prostor i šansa u oblasti proizvodnje i otkupa žitarica, prije svega pšenice, dodajući da su njihove godišnje potrebe samo za pšenicom oko 90.000 tona.
- Naša grupacija ima potrebe za primarnim poljoprivrednim proizvodima oko 50 mil KM. I ranije smo naglašavali da smo spremni sve naše potrebe probati zadovoljiti kod domaćih proizvođača. U segmentu žitarica može se mnogo više uraditi, i ovdje je potreban angažman državnih institucija koje bi strateški razvijale proizvodnju, zajedno s ratarima, ali i kompanijama kao što je naša - rekao je Hrvić i dodao da su ogromne šanse BiH kada je riječ o proizvodnji zdrave hrane, naglašavajući da su oni lider u proizvodnji hrane, te da imaju kvalitet, kapacitete i brendove.
Zato smatra da su se konačno stvorili uslovi da BiH značajno smanji uvoz hrane i da prestane biti zavisna o stranim proizvođačima. Naime, BiH je prije rata većim dijelom pokrivala svoje potrebe za hranom iz vlastitih resursa i uvozila je samo 20% od svojih potreba. Danas uvozi 80% ukupnih potreba, što je više od 2 mlrd KM.
- Zamislite kakav bi razvoj mogao biti generisan kada bi milijarda KM ostala u BiH, odnosno kada bismo makar pola naših potreba za hranom zadovoljavali iz vlastitih resursa - rekao je Hrvić.
Firme:
Agencija za statistiku BiH Sarajevo
Vitaminka a.d. Banja Luka
Klas d.d. Sarajevo
AS GROUP Tešanj
Tagovi:
Vitaminka Banjaluka
Klas Sarajevo
AS Group
domaća proizvodnja
domaći proizvodi
otkup domaćih proizvoda
otkup voća i povrća
proizvodnja sokova
zabrana izvoza u Rusiju
uvoz hrane
Rusmir Hrvić
Žarko Mikić
Komentari
Vaš komentar
Rubrike za dalje čitanje
Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.
Pratite na našem portalu vijesti, tendere, grantove, pravnu regulativu i izvještaje.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno,
uz konsultacije sa našim ekspertima.