Svjetska prestonica skupih satova
Komentari
(Foto: Aleksandar Parezanović)
Ovo mjesto je iznjedrilo veliki broj velikana, poput "Chevrolet"-a, osnivača poznate istoimene auto-kompanije, koji je živio u ovom mjestu sedamdesetih i osamdesetih godina 19. vijeka.
Ovo je i rodno mjesto Bleza Sandrara, poznatog književenika, ali i Le Korbizjea, oca arhitektonskog modernizma.
Za gradić od 37.000 stanovnika samo ovi slavni sugrađani su dovoljni da privuku turiste. Međutim, ipak, ono po čemu je Le Šo de Fon najpoznatiji jeste industrija satova, jer je ovo mjesto gdje se prave najskuplji satovi na svijetu.
Štaviše, iako mnogi nisu čuli za njega, ovo je svjetska prijestonica satova, jer poznate kompanije kao što su "Rolex", "Patek Philippe", "Tissot", "Girard-Perregaux", "Ebel" i "Omega" ovdje imaju svoja sjedišta, a neke su i osnovane upravo u ovom gradiću.
I dok su prve najpoznatije sajdžijske radnje u Švajcarskoj osnovane u Ženevi, koja se nalazi oko 150 km sjeverozapadno, ovaj gradić važi za mjesto gdje se postavlju svjetski standardi kada je riječ o izradi najboljih i najskupljih satova.
Zanimljivo je da je Danijel Žanrišar, koji je bio poznat kao prvi sajdžija u ovom gradu, razvio sistem obuke pripravnika u sajdžijskim radnjama, i tako udario temelje industrije proizvodnje satova u ovom kraju.
Čak je i Karl Marks u svom djelu "Kapital" gradić Le Šon de Fon naveo kao primjer efikasne industralizacije, zaključujući da se u ovom gradiću proizvodi pet puta više satova nego u svim ženevskim radionicama. Danas, Le Šon de Fon ostaje administrativni, ali i "spiritualni" centar industrije satova.
Ono što je zanimljivo jeste da je urbanistički plan ovog grada urađen u skladu sa načelima industrije satova - racionalno i precizno. Tako je nastao plan pravilne mreže ulica otvorenog grada gdje se izmjenjuju stambene četvrti s radionicama. Takav plan je omogućio prirodan prelaz iz manufakturne u industrijsku proizvodnju u 19. vijeku. To je izvanredan primjer jednoindustrijskog manufakturnog grada koji je još živ i aktivan.
Inače, najveći dio stanovnika grada radi upravo u industriji satova. Taj broj je ranije bio izuzetno velik. Naime, 1968. godine čak 11.000 stanovnika radilo je u raznim kompanijama za proizvodnju satova, što je činilo čak 47 odsto radno sposobnog stanovništva. Međutim, sredinom sedamdesetih taj broj se smanjuje pojavom kvarcnih satova koji su ozbiljno zaprijetili švajcarskoj tradicionalnoj industriji, jer su satovi bili skoro isto precizni, ali desetostruko jeftiniji.
Ipak, na ulicama ovog grada nećete vidjeti skupe satove. Iako kompanije svojim radnicima poklanjaju skupe satove, malo ko ih nosi. Tako, recimo, kompanija "Girard-Perregaux" svojim radnicima za samo dvije godine rada u kompaniji poklanja sat vrijedan oko 6.500 evra. Ipak, najskuplji sat koji ćete vidjeti na ulicama Le Šon de Fona je "Tissot" i to onaj od nekih 450 evra. Međutim, za stanovnike ovog grada to ima logike, jer je riječ o stanovnicima koje krasi mentalitet radničke klase, koja je, istina, izuzetno dobro plaćena. Oni za razliku od ciriških bankara ili ženevskih diplomata ne uživaju u kićenju niti vole da pokazuju koliko imaju.
Tagovi:
Le Šo de Fon
Chevrolet
Blez Sandrar
Le Korbizje
najskuplji satovi na svijetu
Rolex
Patek Philippe
Tissot
Girard Perregaux
Ebel
Omega
Danijel Žanrišar
proizvodnja satova
Karl Marks
skupi satovi
Komentari
Vaš komentar
Rubrike za dalje čitanje
Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.
Pratite na našem portalu vijesti, tendere, grantove, pravnu regulativu i izvještaje.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno,
uz konsultacije sa našim ekspertima.