Izdvojite članak Odštampajte vijest
Izdvojite članakIzdvojite članak Izdvojite članakIzdvojite članak Izdvojite članakIzdvojite članak Izdvojite članakIzdvojite članak Izdvojite članakIzdvojite članak

Poboljšanje energetske efikasnosti u sokolačkom vrtiću i osnovnoj školi - Uskoro i širenje kapaciteta i uređenje učionica

Budući izgled sokolačkog vrtića
Budući izgled sokolačkog vrtića (Foto: Opština Sokolac)
U okviru projekta Poboljšanja energetske efikasnosti iz programa – Green econimic development – project environment-GEDEnv UNDPBiH, u Osnovnoj školi Sokolac kroz dvije faze radova, od decembra 2018. do maja 2019. godine, rekonstruisan je krov, zamijenjena spoljašnja stolarija i fasada na dvije zgrade centralne škole. Nakon ovih radova u planu su proširenje postojećih kapaciteta, kao i unutrašnje uređenje objekata.

Osim ove ustanove, projekat energetske efikasnosti uskoro će biti realizovan u još jednoj vaspitno-obrazovnoj ustanovi, u sokolačkom vrtiću.

Riječ je o projektu "Energetska efikasnost u Bosni i Hercegovini", koji se finansira iz zaduženja Republike Srpske prema Svjetskoj banci – Međunarodnoj asocijaciji za razvoj.

- Ministarstvo za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju Republike Srpske, u čijem sastavu je Jedinica za implementaciju Projekta, zaduženo je za realizaciju Projekta u Republici Srpskoj. Razvojni cilj Projekta je unapređenje energetske efikasnosti u zgradama javnog sektora i pružanje podrške za razvoj i realizaciju prilagodljivih modela finansiranja energetske efikasnosti. Mjere energetske efikasnosti koje će se sprovoditi na objektu su demontaža postojećih vrata i prozora na fasadnim zidovima, ugradnja novih prozora i vrata, postavljanje termoizolacije na fasadne zidove, mašinska faza radova – pojašnjava Biljana Kosorić, direktor Javne ustanove za predškolsko vaspitanje i obrazovanje Sokolac.

Za realizaciju projekta u RS zaduženo je Ministarstvo za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju Republike Srpske.

- Prema podacima kojima raspolažemo početak izvođenja radova planiran je u septembru ove godine, sa izuzetkom mašinske faze koja će se realizovati na proljeće 2021. godine, po završetku grejne sezone.

Predškolsku ustanovu u pedagoškoj 2019/2020. godini pohađalo 163 djece na cjelodnevnom boravku i 57 djece na skraćenom programu kao obliku pripreme djece za školu.

Biljana Kosorić
Biljana Kosorić (Foto: Opština Sokolac)
- Naša Ustanova ima potrebu za većim kapacitetima, jer ne može da udovolji zahtjevima svih roditelja. Obuhvat djece na području naše opštine je jako veliki i prelazi 30%, što je rezultat rada i kvalitetnih programa. Predškolsko vaspitanje nije obavezan vid obrazovanja, ali su roditelji prepoznali značaj boravka djece u ovoj Ustanovi, pa se tako i povećao obuhvat djece na području naše opštine – dodaje Kosorić.

U cilju unapređenja uslova boravka djece i zaposlenih u Javnoj ustanovi za predškolsko vaspitanje i obrazovanje Sokolac, postoje planovi za izvođenje radova koji neće biti obuhvaćeni Projektom energetske efikasnosti.

Značajne uštede grijanja i ljepši ambijent

Zgrada osnovne škole u Sokocu datira iz pedesetih godina prošlog vijeka, a kako do sada nije bilo značajnijih rekonstruktivnih radova, kako kaže direktor ove ustanove Đorđe Rajević, realizovani projekat unapređenja energetske efikasnosti se može smatrati najznačajnijim u posljednjih 60 godina.

- Pozitivni efekti rekonstrukcije bili su primjetni odmah po okončanju radova, prvenstveno u smislu utroška energetskih resursa. Uzimajući u obzir specifično planinsko podneblje na kom se nalazimo i starost same školske zgrade, zagrijavanje prilično velikog školskog prostora predstavljalo je ogroman problem i najveću investiciju u toku jedne školske godine. Nakon rekonstruktivnih radova, pomenuti problem trajno je riješen. Sa druge strane, u širem smislu, sam školski ambijent značajno je uljepšan i modernizovan, a imajući u vidu da govorimo o obrazovnoj ustanovi u kojoj svakodnevno vrijeme provodi stotine učenika, može se reći da je ovim projektom djelimično unaprijeđen i sam radni ambijent, što se svakako pozitivno odražava na naše učenike i radnike – navodi Đorđe Rajić, direktor OŠ Sokolac.

Planirana nadogradnja osnovne škole

On ističe da im za nesmetan vaspitno-obrazovni rad nedostaju nam najmanje četiri učionice. Osnovnu školu Sokolac pohađa skoro 900 učenika, raspoređenih u 39 odjeljenja, a imaju i odjeljenje za djecu sa posebnim potrebama.

Đorđe Rajić
Đorđe Rajić (Foto: JU Osnovna škola Sokolac)
- Nastava u centralnoj školi odvija se u tri zasebne zgrade, od kojih su dvije u vlasništvu škole, dok se nastava prvog razreda, kao i produženog boravka odvija u "iznajmljenim prostorijama" u zgradi Ustanove za predškolsko vaspitanje i obrazovanje. Dakle, škola ima problem sa prostornim kapacitetom u odnosu na broj učenika. Ovaj problem datira još od osamdesetih godina prošlog vijeka, međutim posljednjih godina značajno je aktualizovan s obzirom da su učenički kapaciteti konstantno rasli: prelazak na devetogodišnje osnovno obrazovanje, uvođenje novih predmeta, produženog boravka, predškolskog programa i sl. U tom smislu, u narednom periodu planirano je hitno rješavanje ovog problema dogradnjom novih prostorija na postojeću zgradu škole – kaže Rajić.

On dodaje da su trenutno u fazi izrade idejnog projektnog rješenja uz pomoć lokalne zajednice i načelnika Opštine Sokolac, koje će u kasnijoj fazi biti upućeno Ministarstvu prosvjete i kulture Republike Srpske.

- Osnovno obrazovanje je jedini obrazovni nivo koji je po zakonu obavezan i nijedna osnovna škola ne može svojevoljno manipulisati brojem upisanih učenika, već njen kapacitet direktno zavisi od broja djece osnovnoškolskog uzrasta na teritoriji opštine. U tom smislu, adekvatan prostorni kapacitet za nesmetano odvijanje vaspitno-obrazovnog rada zakonski je mandatoran, kako za školu, tako i za nadležno ministarstvo i lokalnu zajednicu. Nakon spoljašnje rekonstrukcije, nezaobilazni su radovi na unapređenju učioničkog prostora koji je takođe dotrajao.

OŠ Sokolac
OŠ Sokolac (Foto: JU Osnovna škola Sokolac)
Direktor sokolačke osnovne škole ističe da osim pomenutih planova na proširenju i renoviranju postojećeg učioničkog prostora, u narednom periodu akcenat će biti na unapređenju samog nastavnog procesa.

- Obrazovni sistem kod nas na ozbiljoj je prekretnici posljednjih decenija. Takođe, važno je naglasiti, iako se to često izbjegava, da je uprkos uvođenju savremenih tehnologija u nastavni proces, sama suština i metodologija obrazovanja ostala ista kao u bivšem sistemu, gdje još uvijek nismo napravili značajniji pomak ka modernom dobu i obrazovanju neophodnom savremenom čovjeku – ističe Rajić i dodaje da kvalitetan prosvjetni radnik ne dolazi sa nekog od fakulteta, već sa svog radnog mjesta - iz škola, ali samo pod uslovom da značajan dio svog radnog vijeka svjesno provede konstantno unapređujući svoje profesionalne, ali i životne kompetencije.

- Modernizacija nastave se ne može zamisliti bez upotrebe aktuelnih tehnologija u redovnom nastavnom procesu, što se svakako pokazalo neophodnim upravo ove godine kada smo se suočili sa nama potpuno nepoznatom "nastavom na daljinu". Nivo tehničke i funkcionalne pismenosti nam je pokazao gdje se trenutno nalazimo i trebalo bi da nam pokaže kojim putem obrazovanje neminovno mora ići – poručuje Rajić.

Izdvojite članakIzdvojite članak Izdvojite članakIzdvojite članak Izdvojite članakIzdvojite članak Izdvojite članakIzdvojite članak Izdvojite članakIzdvojite članak