Izvor: eKapija | Subota, 21.05.2022.| 09:17
Izdvojite članak Odštampajte vijest

Stvaraju se planski preduslovi za pokretanje centra za remont jahti i superjahti - Usvojena odluka o donošenju DSL Bijela-Rt Sv. Nedelja

Brodogradilište Bijela
Brodogradilište Bijela (Foto: Paddy Walker/unplash)
Vlada je na juče održanoj sjednici donijela Odluku o donošenju Državne studije lokacije Sektor 6, Bijela - Rt Sv. Nedelja. Povod za izradu DSL predstavlja odluka o dodjeli koncesije za privredno korišćenje brodogradilišne luke u Bijeloj.

- Ovim dokumentom se stvaraju planske pretpostavke za relizaciju ugovora o koncesiji, u smislu sanacije lokacije za potrebe remonta i izgradnje brodova, jahti i superjahti. Takođe, kroz izradu DSL je planski razrađena izgrađena obala u zahvatu Sektora 6 - saopšteno je nakon sjednice.

Studija je pripremljena na način i po postupku predviđenim Zakonom o planiranju prostora i izgradnji objekata, uključujući i sprovođenje javne rasprave, kao i kompletnu proceduru vezanu za stratešku procjenu uticaja na životnu sredinu.

Kako se može vidjeti u objavljenom dokumentu, utvrđena je granica zahvata DSL, kojom je obuhvaćen prostor površine 837.176 m2, od čega 199.082 m2 na kopnu, i 638.094 m2 morskog akvatorijuma. Granicom zahvata je obuhvaćen i dio morskog akvatorijuma koji je, prema koncesionom ugovoru, opredijeljen za potrebe funkcionisanja remontnog centra.

U planu se podsjeća da je koncesija za korišćenje brodogradilišta data konzorcijumu kompanija Adriatic marinas i Damen, čija je saradnja formalizovana je Memorandumom o sporazumu, čiji cilj je osnivanje kompanije za održavanje i popravku superjahti u Bijeloj. Damen je kasnije u konzorcijumu zamijenila kompanija DryDocks World Dubai.

Zahtjev koncesionara brodogradilišta Bijela, je da se osigura formiranje objekta u kojem će moći da se obavljaju sveobuhvatne aktivnosti vezane za brodogradnju i remont brodova, kao i jahti i megajahti, remont i održavanje za razne segmente tržišta, što će se tumačiti kao sinergijski dodatak ponudi svih okolnih marina i predstavlja krupan iskorak u privlačenju novih vlasnika super jahti, kao i same industrije super jahti u Crnu Goru, što je u skladu sa Strategijom za razvoj nautičkog turizma Crne Gore.

Razvojni program je podijeljen na sanaciju postojeće infrastrukture, nadzemnih konstrukcija i radionica, izgradnju nove infrastrukture, kao i nabavku i postavljanje nove opreme za podizanje tereta. Najveći dio prostora će biti opredjeljen za suvi vez, za sidrenje jahti na kopnu. Radovi na jahtama usidrenim na ovom prostoru obuhvataće pranje i čišćenje, blanjanje, struganje, postavljanje, fiksiranje i varenje metalnih djelova i farbanje.

Takođe, kao dio razvojnog procesa, plan korisnika prostora brodogradilišta je da uvede nove radne metode, posebno u pogledu čišćenja trupa broda, uz posebne mjere predostrožnosti kako bi se izbjeglo pjeskarenje na otvorenom i uz primjenu dovoljno zaštitnih mjera da bi se izbjeglo zagađivanje životne sredine u budućnosti, kao posljedica tih aktivnosti.

Zahvat plana DSL Sektor 6 je tehničkim zoningom podijeljen na pet zona.

ZONA A

Zona A obuhvata obalni pojas dužine 818 m u jugozapadnom dijelu zahvata. Graniči sa izgrađenim objektima
koji su u funkciji individualnog stanovanja, centralnih djelatnosti, i Dječijeg doma Mladost. U obalnom pojasu ove zone planirano je formiranje kontinualnog šetališta, lungo mare, sa tri odmorišta platforme, koje zalaze u more. Na mjestima gdje je došlo do oštećenja betonske plaže planira se njihova rekonstrukcija i proširenje, vodeći računa o planiranom kontinualnom šetalištu. Predviđa se nasipanje postojećih i novoplaniranih pješčanih plaža kao i rekonstrukcija postojećih privezišta. Formiranjem javnih odmorišta, sa različito usmjerenim platformama, vodilo se računa o otvaranju karakterističnih vizura, boljem sagledavanju prostora i različitom programskom rješenju prostora.

ZONA B

Zona obuhvata obalni pojas u dužini od 735 m, koji počinje u jugozapadnom dijelu kupalištem hotela Žager, a završava se kod sportsko-rekreativne zone otvorenog bazena Vaterpolo kluba Bijela. U ovoj zoni planirano je šetalište lungo mare sa odmorištem, kupalište, djelimično uređeno kupalište i pješčane plaže. Planirana je rekonstrukcija i proširenje ponti koje štite pješčani nanos plaža. U dijelovima pojasa gdje je betonska plaža oštećena planirana je njena rekonstrukcija, kao i proširenje obale linije pješčane plaže. U zoni B smještena je kolska saobraćajnica koja meandrira svojim potezom i kreira isprekidane sekvence, koje doprinose dinamici prostora. Sa tim u vezi predlaže se proširenje i kreiranje akcenta u prostoru sa odmorištem.

Granica zahvata plana, orto-foto snimak
Granica zahvata plana, orto-foto snimak (Foto: Vlada Crne Gore/DSL Bijela Sektor 6/Predlog plana)

ZONA C

Obuhvata obalni pojas u dužini od 924 m koji počinje otvorenim bazenom Vaterpolo kluba Bijela, a završava se proširenjem lungo-mare. U zoni C se nalazi remontni centar Bijela, sportsko rekreativni sadržaji, odmorišta duž lungo mare, i ugostiteljski objekti. Kontinuitet šetališta obalnog pojasa planiran je obodom remontnog centra Bijela.
lungo mare, koji je planiran uz zeleni pojas oko remontnog centra i uz saobraćajnice definisane DUP-om Bijela-Centar, izlaze iz zahvata DSL Sektor 6. Sa tim u vezi preporučuju se izmjene i dopune kontaktnog Detaljnog urbanističkog plana Bijela centar.

Kompleks brodogradilišne luke Bijela će biti zvanično preuzet od strane koncesionara nakon završetka remedijacije tla, iako se neke aktivnosti mogu odvijati uporedo sa remedijacijom. Nekadašnje Jadransko brodogradilište Bijela je, u skladu sa smjernicama PPPN za Obalno područje, planirano kao brodogradilišna luka.

Naziv novog objekta je Remontni centar Bijela - pogon za izgradnju, remont i održavanje brodova, jahti i megajahti.
Obuhvataće aktivnosti kao što su remont i izgradnja svih vrsta brodova i plovila, izgradnja ribarskih brodova, izgradnja hidrokrilnih brodova (glisera), te izgradnja plutajućih dokova i pontona. U budućem centru radiće se i održavanje brodova i testiranje opreme, servisiranje elektronike i automatike na brodovima i elektro i mašinskih mjernih instrumenata, izvođenje instalacija, montažno-demontažni radovi na održavanju i remontu brodova i ostalih postrojenja, kao i stavljanje u pogon postrojenja i opreme na sagrađenim brodovima i ostalim plovilima.

Aktivnosti će podrazumijevati i upravljanje radovima, tehničko upravljanje radnjama, proizvodnja ili održavanje napravljenih brodova, postrojenja, objekata i radnji. U okviru brodogradilišta planirani su i sadržaji poput skladišnog prostora za goriva sa stanicama za utakanje i istakanje goriva u i iz plovnih objekata i za potrebe funkcionisanja brodogradilišne luke, odnosno pretakališta, kao i skladište za opasne materije koje se koriste u tehnološkom procesu.

U planu je navedeno i da će kompleks remontnog centra obuhvatiti tri funkcionalne zone.

U zoni industrije i proizvodnje na kopnu planirana je rekonstrukcija dijela postojećih hala i objekata, izgradnja novih objekata, i pozicioniranje opreme za transport jahti na obali i u vodi, odnosno sadržaji operativne i osnovne infrastrukture operativne lučke obale brodogradilišta.

Ekonomska zona M1, koja predstavlja operativni dio u moru, predviđena je za aktivnosti i relevantne procese koji će se odvijati u vezi sa servisiranjem i remontom super jahti i ostalih plutajućih objekata, kao što su podizanje jahti ili ostalih plutajućih objekata na čvrsto tlo, za koje je potrebno obezbijediti adekvatnu opremu, kao što su pristanište, nasuta obala i relevantna infrastruktura; formiranje objekata za sidrenje, za potrebe servisiranja i remonta super jahti i ostalih plutajućih objekata, uključujući šipove za sidrenje plovila, sidrene blokove i bove usidrene na morsko dno šipovima ili betonskim blokovima; te sve ostale aktivnosti ili infrastruktura neophodna za prihvat super jahti ili bilo kojih drugih plutajućih objekata.

Ekonomska zona M2 takođe predstavlja operativni dio u moru i predviđena je za aktivnosti kao što su formiranje objekata za sidrenje za potrebe servisiranja i remonta super jahti i ostalih plutajućih objekata, uključujući šipove za sidrenje plovila, sidrene blokove i bove usidrene na morsko dno šipovima ili betonskim blokovima i postavljanje plutajućeg doka. Aktivnosti podrazmijevaju i podizanje jahti ili ostalih plutajućih objekata na čvrsto tlo, za koje je potrebno obezbijediti adekvatnu opremu, kao što su pristanište, nasuta obala i relevantna infrastruktura, ali i sve ostale aktivnosti ili infrastruktura neophodna za prihvat super jahti ili bilo kojih drugih plutajućih objekata.

ZONA D

Obuhvata obalni pojas dužine 815 m, od proširenja lungo mare, u kontakt zoni brodogradilišta, do uređenog kupališta hotela Park. U ovoj zoni planirano je kontinualno šetalište lungo-mare sa odmorištima, kupališta, djelimično uređena kupališta, pješčane plaže, privezište. Konflikti u prostoru prepoznati su kod neformalnih objekata u blizini hotela Delfin, koji su predviđeni za uklanjanje u cilju nesmetanog prilaza morskom akvatorijumu. Na djelovima gdje nije moguće obezbijediti predviđenu širinu šetališta, potrebno je jasno označiti šetalište u okviru kolske saobraćajnice. Na odmorištima duž lungo-mare mogu biti organizovane skakaonice, kao i vidikovac sa umjetničkim instalacijama.

ZONA E

Ova zona obuhvata obalni pojas dužine 953 m koji počinje kupalištem hotela Park i završava se granicom DSL Sektor 6. U ovoj zoni planirano je djelimično uređeno kupalište sa proširenjima, privezište, i lungo-mare sa odmorištima. Djelimično uređeno kupalište u ovoj zoni se završava sa početkom jadranske magistrale na koju se nadovezuje lungo mare. Imajući u vidu blizinu jadranske magistrale na prilazu ka obalnom pojasu predvidjen je skver na kome mogu biti postavljene umjetničke instalacije, instalacija "floating tree" i slični sadržaji.

Plan namjene površina

Planskim rješenjem je predvidjeno proširenje površina za djelimično uredjena kupališta i plaže, pa u odnosu na postojeće stanje, površina kopnenog dijela zahvata DSL je povećana na 232.119 m2.

U okviru DSL-a planirane su površine za mješovite namjene, na kojima je predviđena rekonstrukcija postojećih objekata u kojima su planirani komplementarni ugostiteljski sadržaji.

Površine za industriju i proizvodnju su namijenjene razvoju privrede, koja nije dozvoljena u drugim područjima. Na njima se mogu se planirati privredni objekti, skladišta, stovarišta, skladišta opasnih materija koje se koriste u tehnološkom procesu i slično, servisi. Mogu se planirati i sadržaji poslovno-komercijalnih djelatnosti, medicinski objekti, parkinzi i slično.

Površine za centralne djelatnosti namijenjene su za poslovne, komercijalne i uslužne djelatnosti, koj predstavljaju obilježja centra naselja.

Površine za sport i rekreaciju su namijenjene za razvoj sportsko rekreativnih sadržaja. U zahvatu DSL planiran je vaterpolo bazen. Objekat obuhvata otvoreni bazen u moru, kao i prateći objekat - administracija, svlačionice, toaleti, ostave za sportske rekvizite.

Objekti nautičkog turizma se planiraju prvenstveno na prostorima gradskog zemljšta ili naselja gradskog karaktera. Površina akvatorija iznosi najviše 10 ha. Objektima nautičkog turizma smatraju se marine, luke, lučice, privezišta (ponte i mandraći) i sidrišta. Na prostoru zahvata Plana planirana su četiri privezišta na kojima je planirano vezivanje izletničkih, nautičkih i ribarskih brodova, kao i pretovar manjih količina tereta.

Kupališta su sva pogodna mjesta, bilo da su prirodna (šljunkovita, pjeskovita, kamenita, stjenovita) ili vještačka (izgrađeni prostori na i pored obale) na kojima se može rekreativno kupati i sunčati.

Obalno šetalište Lungo Mare - urbano izgrađeni vid obale predstavlja urbano uređenu i izgrađenu obalu, bez obzira na karakter i funkciju naselja, odnosno bez obzira da li je riječ o stalno nastanjenom naselju ili povremeno nastanjenom-turističkom. Dio takve obale čine uređena gradska kupališta kao i šetalište uz more - lungo mare. Obalno šetalište je planirano cijelom dužinom zahvata DSL, proteže se najvećim dijelom uz rekonstruisanu postojeću saobraćajnicu. Koridor obalnog šetališta je 2,2 metra, osim na mjestima uz izgrađene objekte, gdje je ostvarena moguća širina šetališta. U najvećoj mogućoj mjeri treba sačuvati postojeće obalne zidiće i inkorporirati ih u rješenje šetališta, a predlog je i da se šetalište u potpunosti opremi urbanim mobilijarom.

Pejzažno uređenje

Prema programskom zadatku pri planiranju ozelenjavanja prostora treba voditi računa o korišćenju vrsta koje će odgovarati uslovima koje pruža ovaj prostor i okruženje. Koncept zelenila treba da doprinese ukupnom ambijentalnom izgledu prostora, očuvanju karaktera i identiteta predjela. Jedna od vrlo značajnih smjernica bila bi valorizacija postojećeg biljnog fonda u okviru zahvata plana i uklapanje kvalitetnih i vrijednih sadnica u svaki budući projekat pejzažne arhitekture u onoj mjeri u kojoj ne budu narušavali određene pravce komunikacije i planom određene vizure u prostoru. Koncept ozelenjavanja usklađen je sa namjenom lokacije, prostornom organizacijom sadržaja i sa funkcionalnim zahtjevima okruženja.


Saobraćajna infrastruktura

Kada je riječ o saobraćajnoj infrastrukturi, praktično čitav zahvat DSL-a Sektor 6 se svodi na saobraćajnicu uz more i nemoguće je značajno poboljšati saobraćajno rješenje ako se samo posmatra zona zahvata. Jedini način bi bio veće proširenje saobraćajnih površina na račun mora (nasipanje i betoniranje) ali se od toga odustalo. Opet ne može se zabraniti kolski saobraćaj ovom saobraćajnicom jer je jedini prilaz za pojedine hotele i veći broj drugih objekata.

Kako je objašnjeno, rješenje treba tražiti u vezi sa susjednim prostorom i sve to posmatrati integrisano. Predlog je da saobraćajnica pored mora bude jednosmjerna, da ostatak gabarita saobraćajnice koriste biciklisti, a planiranu stazu, uz postojeći kolovoz, lungomare da koriste pješaci. Da bi se to omogućilo potrebno je ostvari nekoliko saobraćajnih veza sa zaleđem odnosno sa magistralom.
Unos komentara je omogućen samo ulogovanim korisnicima.
Pratite na našem portalu vijsti, tendere, grantove, pravnu regulativu i izveštaje.
Testiraj besplatno!
Prijavite se na naš dnevni ekonomski bilten koji će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana.
Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.
Testiraj besplatno!
Testiraj besplatno!
Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima.
Testiraj besplatno!

Ako ste već korisnik, ulogujte se:
Zaboravili ste šifru? Kliknite OVDJE
Za besplatno probno korišćenje, kliknite OVDJE