NavMenu

Radoje Žugić, guverner CBCG - Novi model rasta bazirati na poljoprivredi i prerađivačkoj industriji

Izvor: Cord Magazin Utorak, 22.12.2020. 10:51
Komentari
Podeli
Radoje Žugić (Foto: YouTube/screenshot)Radoje Žugić
Crnogorska privreda se u relativno kratkom roku oporavila od negativnog uticaja globalne finansijske krize iz 2008. godine. Sa pronalaskom vakcine očekujemo da se i ova kriza u dogledno vrijeme sanira. Kada se to desi, realno je očekivati najbrži oporavak uslužnog sektora, odnosno turizma i komplementarnih djelatnosti koji su tokom krize bili najpogođeniji, istakao je guverner Centralne banke CG Radoja Žugić u intervjuu za časopis CorD, specijalno izdanje "Vodič o Savjetu stranih investitora u Crnoj Gori 2020".

Pandemija koronavirusa negativno se odrazila na ekonomske pokazatelje crnogorske ekonomije, kaže Žugić i dodaje da će prema posljednjim projekcijama CBCG, crnogorska privreda u ovoj godini zabilježiti pad od oko 17%, istaknuto je na sajtu CB CG.

Ovo je posljedica smanjenja obima aktivnosti u većini sektora, posebno onih osjetljivih na eksterne šokove, kao što su turizam, saobraćaj, trgovina, poljoprivreda i dr, kao i dužine trajanja pandemije. Kretanja u ovim sektorima odraziće se negativno i na tržište rada, tj. na pad zaposlenosti, odnosno rast nezaposlenosti. Takođe, ovu godinu karakterisaće i niska stopa inflacije (oko 0%) koja je redovan pratilac recesionog ambijenta.

Šta su u ovom trenutku jake, a šta slabe strane makroekonomske pozicije Crne Gore?

- Crna Gora ima neadekvatnu strukturu ekonomije koja se dominantno oslanja na turizam i komplementarne djelatnosti. To je čini ranjivom i veoma osjetljivom na eksterne šokove, što je potvrdila i aktuelna situacija. Usljed činjenice da nemamo dovoljno diverzifikovanu ekonomiju, niti dovoljno razvijene djelatnosti koje karakteriše visok stepen finalizacije proizvoda, Crna Gora ostvaruje deficit platnog bilansa. Sa druge strane, postoje ogromne komparativne prednosti za razvoj poljoprivrede, prerađivačke industrije, prerade drveta, proizvodnje na bazi osnovnih metala... Upravo na podsticanju ovih djelatnosti treba da se bazira novi model rasta, kroz čiju implementaciju bi se sanirale ranjivosti realnog sektora, jačala konkurentnost ekonomije i smanjila zavisnost od uvoza, odnosno poboljšao platni bilans zemlje.

Slaba strana naše makroekonomske pozicije su i ranjive javne finansije, koje su, sa jedne strane, suočene sa padom prihoda usljed pada ekonomske aktivnosti, a sa druge strane potrebom za povećanim izdvajanjima radi saniranja posljedica pandemije.

Ipak treba naglasiti da je ekonomija Crne Gore fleksibilna i da se, nakon smanjenja uticaja eksternog šoka, brzo oporavlja. Činjenica je da je interesovanje inostranih investitora za ulaganja u našu zemlju i u periodu krize bilo snažno, o čemu svjedoči podatak da je u Crnoj Gori neto priliv stranih direktnih investicija za devet mjeseci 2020. godine na većem nivou u odnosu na isti period prethodne godine (za 52%).

Koliko je bankarski sektor likvidan i spreman da podrži izlazak preduzeća iz krize?

- Na osnovu posljednjih raspoloživih podataka, sa kraja novembra, ukupna likvidna aktiva iznosi više od milijardu eura i predstavlja preko 20% ukupne aktive. Suficit, odnosno višak likvidnih sredstava u odnosu na ono što se smatra dospjelim obavezama, iznosi preko 550 mil EUR. Navedeno ukazuje na visok potencijal banaka za plasiranje novih kredita građanima i privredi, bez opasnosti od ugrožavanja likvidne pozicije banaka. Važno je istaći da su banke u Crnoj Gori u periodu od izbijanja epidemije, odnosno od marta pa do kraja oktobra ove godine, pravnim licima odobrile novih kredita u ukupnom iznosu od skoro 400 mil EUR, što je samo 6,9% manje u odnosu na uporedni period prethodne godine.

Pored navedenog, kroz pet paketa antikriznih mjera usvojenih od strane CBCG, građanima i privredi omogućeno je korišćenje četiri moratorijuma. Samo kroz prvi moratorijum, likvidnost građana i privrede je povećana za preko 150 miliona eura. Takođe, kroz četvrti paket mjera, čiji cilj je bila pomoć u prevazilaženju efekata krize najpogođenijih sektora privrede, odnosno turizma, poljoprivrede, šumarstva i ribarstva, kroz više vidova pomoći (moratorijum, restrukturiranje i odobravanje novih kredita sa tretmanom novoodobrenih), na osnovu najnovijih podataka sa kraja oktobra tekuće godine, omogućene su pogodnosti u ukupnom iznosu od 166 mil EUR, što predstavlja 58% ukupnih kredita odobrenih pomenutim sektorima. Peti paket mjera usmjeren je na olakšanje finansijske situacije fizičkim licima koja su, kao posljedica pandemije ostala ili će ostati bez posla i kojima je zarada smanjena ili će biti smanjena.

Sve navedeno ukazuje da su banke, kao i u dosadašnjem periodu, spremne i sposobne da obezbijede neophodna sredstva privredi za prevazilaženje krize i finansiranje razvojnih projekata.

Kakve rezultate poslovanja bankarskog sektora očekujete i koji su ključni faktori opredijelili takve rezultate?

- Na kraju oktobra ove godine, na nivou bankarskog sistema ostvarena je neto dobit od 27,3 miliona eura, što je za 49,5% manje u odnosu na uporedni period prethodne godine. Dominantan razlog smanjenja dobiti je formiranje dodatnih rezervi za očekivane kreditne gubitke u skladu sa MSFI, što predstavlja odbitnu stavku u bilansu uspjeha. Navedeni trošak je za 19,5 miliona eura, odnosno za 265% veći u odnosu na uporedni period prethodne godine. Formiranje navedenih rezervi je posljedica konzervativnog pristupa banaka imajući u vidu da u periodu od izbijanja epidemije još uvijek nije došlo do značajnog rasta nekvalitetnih kredita, koji su na kraju oktobra predstavljali 5,69% ukupnih kredita i bili za 0,97 p.p. veći u odnosu na kraj 2019. godine.

Za očekivati je da će bankarski sektor na kraju 2020. godine poslovati sa profitom, ali u smanjenom obimu u odnosu na prethodnu godinu. Bez obzira na smanjenu profitabilnost, sistem kao cjelina je stabilan.

Kakve efekte je kriza imala na sektor osiguranja?

- Pokazatelji poslovanja crnogorskih društava za osiguranje za period od 10 mjeseci 2020. godine ukazuju da funkcionisanje ovog sektora do sada nije bilo ugroženo. Društva za osiguranje su, u cilju obezbjeđenja kontinuiteta poslovanja, u relativno kratkom razdoblju prilagodila svoje operativne procese novonastalim okolnostima. Tokom 10 mjeseci ove godine fakturisana je ukupna bruto premija u iznosu od 79,2 mil EUR, što je za 0,8% manje u odnosu na isti period prethodne godine, koja je inače bila rekordna po svim parametrima na tržištu osiguranja.

Dakle, tržište osiguranja je stabilno, a sva društva za osiguranje su, prema podacima za prva tri kvartala ove godine, solventna, likvidna i profitabilna. Ipak, stresna razdoblja, kao što je ovo, izazovni su za sve tržišne aktere.

Gdje vidite ulogu Centralne banke u ovoj situaciji?

- Regulatornim i supervizorskim djelovanjem Centralna banka doprinosi finansijskoj stabilnosti, što je njena dominantna nadležnost, a posredno i očuvanju makroekonomske stabilnosti.

Kako aktiva bankarskog sektora čini preko 90% aktive finansijskog sistema, jasno je da je stabilan i siguran bankarski sektor sinonim stabilnosti i sigurnosti finansijskog sistema. Dalje, performanse bankarskog sistema predstavljaju jednu od komponenti prilikom formiranja ocjene kreditnog rejtinga zemlje. Ako se sve navedeno uzme u obzir, jasno je u kojoj mjeri Centralna banka doprinosi kreiranju pozitivnog i sigurnog ambijenta za investitore i kreditore, rezidente i nerezidente.

U uslovima snažnog uticaja pandemije na makroekonomsku stabilnost, CBCG je blagovremeno preduzetim i dobro profilisanim mjerama, u tijesnoj koordinaciji sa Vladom Crne Gore i bankama, uspjela da očuva stabilnost finansijskog sistema i obezbijedi dodatnu likvidnost realnom sektoru i stanovništvu, čime je dala snažan doprinos očuvanju makroekonomske stabilnosti. CBCG je, od pojave epidemije koronavirusa, implementirala pet paketa mjera koje su imale za cilj očuvanje likvidne pozicije klijenata preusmjeravanjem likvidnosti iz bankarskog sistema ka privredi i građanima, očuvanje likvidne pozicije i rast kreditnog potencijala banaka, kao i dugoročno sistemsko rješavanje efekata trajnog smanjenja kreditne sposobnosti klijenata.

Koliko su banke bile spremne na pružanje svojih usluga onlajn?

- Jedna i vjerovatno jedina dobra strana pandemije je njen pozitivan uticaj na finansijsko opismenjavanje prije svega stanovništva, a potom i privrede u Crnoj Gori. Fizička izolacija i posljedično potreba klijenata, odnosno kupaca da traže beskontaktne platne opcije, kao i smanjenje troškova i naknada za elektronsko bankarstvo koje su banke nudile tokom krize, je nedvosmisleno uticalo na ovaj proces.

Tokom tekuće godine došlo je do značajnog povećanja broja korisnika mobilnog bankarstva, a najjači uticaj pandemije je primijećen kod broja platnih transakcija obavljenih mobilnim plaćanjem koji je na kraju aprila 2020. godine u odnosu na januar 2020. godine porastao za 49%, a od toga je kod fizičih lica došlo do rasta od 73%, dok je kod pravnih lica zabilježen rast od 12,2%. U izvještajnom periodu januar-april 2020. godine, evidentan je porast broja novih korisnika mobilnog plaćanja za 14,73%. Posebno se izdvaja rast broja novih korisnika fizičkih lica koji su sa pružaocem platnih usluga ugovorili korišćenje aplikacije instalirane na mobilnom telefonu, a koji je od januara do kraja aprila porastao za 15%. Kumulativno broj platnih transakcija platnom uslugom kreditni transferi – inicirani elektronski, odnosno platne transakcije internet plaćanje je porastao za 15,1%, od čega je rast broja platnih transakcija internet plaćanje kod fizičkih lica bio 47,4%, a pravnih lica 11,51%.

Šta bi na dugi rok mogao donijeti ubrzani tok digitalne transformacije u finansijskom sektoru?

- U bankarskoj industriji tehnologije brišu barijere i otvaraju vrata za ulazak novih pružalaca finansijskih usluga. Evidentno je da striktne linije između industrija polako nestaju i da konkurencija koja dolazi od FinTech start-upova, internet giganata i industrija van bankarstva prisiljava banke da ubrzaju svoje poslovanje i prilagode svoje biznis modele kako bi mogle ostati konkurentne u digitalnoj areni, koja je itekako aktivna. Takođe, digitalna transformacija klijentu donosi brojne pogodnosti. U tom procesu jednu od ključnih uloga i odgovornosti imaju i centralne banke, koje moraju kreirati ambijent za brže usvajanje znanja i snaženje finansijske pismenosti.

Bankarski sistem je uprkos svim izazovima, ostao likvidan i solventan i spreman da nastavi da pruža podršku privredi. Ipak, svjesni smo da izazovi u finansijskom sektoru tek slijede.
Komentari
Vaš komentar

Top priče

27.03.2024.  |  Građevina, Saobraćaj

U Crnoj Gori predviđena izgradnja 260 km auto-puteva i oko 200 km brzih saobraćajnica

U Crnoj Gori predviđena je izgradnja 260 kilometara auto-puteva i oko 200 kilometara brzih saobraćajnica. Tako će se u narednom periodu nastaviti intezivne aktivnosti Monteputa na daljoj izradi idejnih rješenja, sa fokusom na dionicu autoputa Podgorica - Bar, kao i kreiranja neophodnih preduslova za uključivanje preostale saobraćajne infrastrukture u Prostorni plan Crne Gore. Kako je saopšteno nakon prve sjednice Savjeta za javne

Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.

Zaboravili ste šifru? Kliknite OVDJE

Za besplatno probno korišćenje, kliknite OVDJE

Pratite na našem portalu vijsti, tendere, grantove, pravnu regulativu i izveštaje.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno, uz konsultacije sa našim ekspertima.