I Srbija ima pravo na ugalj u Norveškoj? - Ugovor iz vremena Kraljevine SHS mogao bi da nam omogući eksploataciju na Svalbardu
Taj sporazum državama članicama omogućava poseban slobodan režim eksploatacije i istraživanja značajnih prirodnih resursa Svalbarda, čija je površina velika gotovo kao cijela Evropa, pišu Novosti.
- Interesantno je da je Kraljevstvo SHS pristupilo Ugovoru 6. jula 1925, a da do danas nijedna država sukcesorka bivše Jugoslavije nije dala izjavu da nastavlja da ostvaruje prava i da poštuje obaveze koje proizlaze iz Ugovora zaključenog od strane države prethodnice - ukazuje dr Duško Dimitrijević, naučni savjetnik u Institutu za međunarodnu politiku i privredu.
Na ovaj dokument ukazala je nehotice kampanja koju su jastrebovi iz EU podigli proteklih dana zbog ruskih ugljenokopa u subpolarnom arhipelagu, koji je poznat i kao Špicbergen, po imenu svog najvećeg ostrva. Prirodne riznice Svalbarda milenijumima su bile zaštićene subpolarnom klimom. Tehnologiju, ljudstvo i brodove za eksploataciju i transport ovdašnjeg čuvenog uglja iz permafrosta do sada je praktično imao samo SSSR, a zatim Ruska Federacija. Globalno otopljavanje olakšalo je istraživanja i eksploataciju i "otopilo" i neke "zamrznute" ambicije.
- Do 1871. kada je Norveška istakla teritorijalni zahtjev, ovaj arhipelag smatran je za "ničiju zemlju", a interesovanje za ovu oblast naglo je poraslo krajem 19. vijeka kada su otkrivene znatne zalihe uglja i drugih minerala, kao i zbog ribarenja - objašnjava dr Dimitrijević.
- Velika Britanija, Holandija, Norveška, Rusija, Švedska i SAD pretendovale su na ova ostrva sve do izbijanja Prvog svjetskog rata. Tokom Pariske mirovne konferencije, specijalna mješovita komisija sastavila je nacrt Ugovora o Svalbardu kojim su Norveškoj priznata suverena prava nad arhipelagom, a ujedno je uspostavljen poseban međunarodni režim koji od 1925. omogućuje svim ugovornim stranama da se bave ekonomskim aktivnostima, odnosno istraživanjem i eksploatacijom prirodnih resursa.
Koliko su ta bogatstva primamljiva svjedoči spisak potpisnika ugovora sa svih kontinenata.
- Ugovor o Svalbardu ima ukupno 46 država članica koje su mu pristupile ili koje su ga ratifikovale: Avganistan, Albanija, Argentina, Australija, Ujedinjeno Kraljevstvo, Austrija, Belgija, Bugarska, Kanada, Čile, Kina, Češka, Danska, Dominikanska Republika, Egipat, Estonija, Finska, Francuska, Njemačka, Grčka, Mađarska, Island, Indija, Irska, Italija, Japan, Letonija, Litvanija, Monako, Holandija, Novi Zeland, Sjeverna Koreja, Norveška, Poljska, Portugalija, Rumunija, Rusija, Saudijska Arabija, Slovačka, Južna Afrika, Južna Koreja, Španija, Švedska, Švajcarska, SAD, Venecuela. Depozitari Ugovora su Francuska i Norveška - kaže dr Dimitrijević.
Uprkos velikom interesovanju, snagu da iskopavaju na ovom surovom terenu od 30-ih godina prošlog vijeka do danas pokazali su samo Rusi. Njihov rudnik viskokvalitetnog uglja, koji je po riječima stručnjaka na korak do kalorične vrijednosti koksa radi i sada, uprkos antiruskoj histeriji. Ipak, sankcije EU su veoma otežale snabdijevanje i život oko 300 stanovnika gradića Barencburga, gdje se nalaze ruska arktička misija, rudnik uglja i konzulat.
- Riječ je najkvalitetnijem uglju ogromne kalorične vrijednosti, koji ima širok spektar specifičnih upotreba, od topionica do hemijske industrije - kaže geolog Predrag Mijatović, zamjenik direktora Geološkog zavoda Srbije.
- Ilustracije radi, taj ugalj ne bismo mogli da koristimo direktno u našim termoelektranama jer bi ih doslovno istopio. U doba svjetske energetske krize ugalj sa Svalbarda samo dobija na vrijednosti. Vijest da postoji stari ugovor iz doba Kraljevine SHS po kome bi Srbija mogla da istražuje i eksploatiše ugalj i druge mineralne sirovine u norveškom arhipelagu je više nego interesantna.
"Iskopavajući" sudbinu starog ugovora Kraljevine SHS, "Novosti" su zašle u neispitana srpska arhivska prostranstva, koja možda kriju još korisnih sporazuma.
- Jedan od naših najozbiljnijih državnih problema je ogromna neažurnost, na koju ukazuje Ugovor o Svalbardu o kome prvi put informacije dobijam od vas - kaže ugledni pravni stručnjak dr Milan Parivodić, nekadašnji ministar za ekonomske odnose sa inostranstvom.
- On je veoma interesantan i smatram da je neophodno da se Srbija što prije prijavi kao sukscesor. Bilo bi nephodno da se sistematski prečešljaju svi naši arhivi i utvrdi da li ima još sličnih sporazuma. Pretpostavljam da oni postoje, jer i ovaj ugovor svjedoči da su 1925. državu vodili obrazovani i dalekovidi ljudi.
Stručnjaci smatraju da je važnost ugovora danas pod znakom pitanja, s obzirom na protok vremena i izmijenjene okolnosti koje su dovele do izmjena naziva i prestanka država prethodnica: Kraljevine SHS, Kraljevine Jugoslavije, DFJ, FNRJ, SFRJ, SRJ.
- Relevantno je pitanje njegove sukcesije od strane država sukcesorki posle raspada ili disolucije SFRJ u skladu sa međunarodnopravnim pravilima i principima - naglašava dr Dimitrijević.
Nakon Drugog svjetskog rata "druga Jugoslavija" je prihvatila prava i obaveza iz višestranih ugovora u kojima se kao potpisnica pojavljivala Kraljevina SHS ili Kraljevina Jugoslavija, ali mišljenja depozitara Ugovora o Svalbardu bila su podijeljena za vrijeme trajanja jugoslovenske krize. Francuska je tretirala i dalje bivšu Jugoslaviju kao stranu ugovornicu, dok je Norveška smatrala da to nije prihvatljivo i da treba naći rješenje u saglasnosti svih strana Ugovora.
- Zbog nejasnoća koje su nastale povodom kontinuiteta važenja Ugovora, o čemu bi dokumentacija trebalo da se nalazi u Ministarstvu spoljnih poslova, mišljenja smo da bi za Republiku Srbiju kao pravnog sledbenika SR Jugoslavije i jednu od sukcesorki SFR Jugoslavije, pravilniji pristup bio da svoj status države ugovornice reguliše davanjem izjave o sukcesiji, kojom potvrđuje dalje važenje Ugovora o Svalbardu u odnosu na nju, ili pak, davanjem izjave o pristupanju. Slična praksa je već primijenjena prilikom nasleđivanja višestranih međunarodnih ugovora bivše SFRJ čiji je depozitar bio generalni sekretar UN, čime je ugovorni status tadašnje SR Jugoslavije u odnosu na međunarodne ugovorne obaveze nastale pre 27. aprila 1992. godine, bio trajno regulisan - zaključuje dr Dimitrijević.
Arktička riznica
Interesovanje za arhipelag Svalbard i Barencovo more koje ga okružuje naglo je poraslo sa globalnim otopljavanjem, koje je olakšalo geološka istraživanja i dovelo do otkrića novih izvorišta nafte.
- Rusija i Norveška su tokom 2010. zaključile u Murmansku sveobuhvatni sporazum o delimitaciji i saradnji u Barencovom moru - kaže dr Dimitrijević. - Rješenje graničnog problema omogućilo je početak istraživanja i eksploatacije novih energetskih nalazišta na površini od oko 110.000 kvadratnih kilometara.
Plovidbeni stručnjaci kažu da udaljenost Svalbarda do koga se može stići samo brodom, ne bi bila problem da Srbija posjeduje nekadašnju flotu beogradskog "Beoplova". Ona je imala brodove najveće nosivosti u bivšoj SFRJ kojima je, između ostalog, dopremana ruda iz Latinske Amerike u smederevsku željezaru. Ovi brodovi su, zvanično, tokom međunarodnih sankcija devedesetih zaplijenjeni na ime neplaćenih troškova stranim lukama u kojima su bili na vezu. Nezvanična verzija navodi da je riječ o jednoj od najvećih pljački srpske imovine, koja je omogućila stranim brodarstvima da jeftino dođu do vrhunskih plovila, od kojih neka i danas plove baš u subpolarnim predjelima.
Naš izbor
Top priče
22.04.2024. | Energija, Industrija
Kompaniji Čevo solar licenca za proizvodnju električne energije
Regulatorna agencija za energetiku i regulisane komunalne djelatnosti (REGAGEN) izdala je podgoričkom preduzeću Čevo solar licencu za obavljanje djelatnosti proizvodnje električne energije. Licenca je izdata na period od 10 godina i važiće so 10. aprila 2034. - Imalac licence je dužan da, ukoliko namjerava da nastavi sa obavljanjem iste djelatnosti i nakon isteka njenog važenja, zahtjev za izdavanje nove licence podnese 60 dana prije
19.04.2024. | Industrija, Građevina
Lidl kupio zemljište u Zeti - U planu otvaranje prodavnice i gradnja logističkog centra
19.04.2024. | Industrija, Građevina
eKapija+
24.04.2024. | Vijesti
Radulović: Odbori direktora na "testu" nakon godinu dana rada
24.04.2024. | Vijesti
24.04.2024. | Vijesti
Privremeno zatvorena programska linija za podršku malim ulaganjima
24.04.2024. | Vijesti
24.04.2024. | Energija, Industrija, IT, Telekomunikacije
Energy Net - Energija je u osnovi našeg biznisa
24.04.2024. | Energija, Industrija, IT, Telekomunikacije
24.04.2024. | Industrija, Saobraćaj, Turizam, sport, kultura
Prihodi Morskog dobra manji od plana, trajekti nisu puno pomogli
24.04.2024. | Industrija, Saobraćaj, Turizam, sport, kultura
24.04.2024. | Vijesti
Učiniće sve da obezbijede uslove za kvalitetnu realizaciju ljetnje sezone
24.04.2024. | Vijesti
Poslovne šanse
24.04.2024. | Saobraćaj
Izrada horizontalne saobraćajne signalizacije u Kotoru
24.04.2024. | Vijesti
Za rasvjetu u tunelu Ključ na regionalnom putu Mateševo-Kolašin 300.000 EUR
24.04.2024.. | Vijesti
24.04.2024. | Građevina, Saobraćaj
Raspisan pretkvalifikacioni tender za izgradnju dionice auto-puta od Mateševa do Andrijevice
24.04.2024. | Građevina, Saobraćaj
24.04.2024. | Građevina, Saobraćaj
Kreće pretkvalifikacioni tender za dionicu auto-puta od Mateševa do Andrijevice
24.04.2024. | Građevina, Saobraćaj
24.04.2024. | Građevina, Saobraćaj
U planu rekonstrukcija magistralnog puta od graničnog prelaza Dobrakovo do Bijelog Polja - Raspisan tender vrijedan 11 mil EUR
24.04.2024. | Građevina, Saobraćaj
23.04.2024. | Industrija
Raspisan tender za nabavku namještaja za preko 300 vrtića, osnovnih i srednjih škola - Vrijednost 4,95 mil EUR
23.04.2024. | Industrija