NavMenu

Pandemija ukazala na nužnost diversifikacije privrede - Brojne su oblasti koje pružaju mogućnost za kvalitetnije pozicioniranje na međunarodnom tržištu

Izvor: eKapija Četvrtak, 02.12.2021. 15:36
Komentari
Podeli
Ilustracija (Foto: Pixabay.com/geralt)Ilustracija
Organska poljoprivreda, prehrambena industrija, šumarstvo i drvoprerada, cjelogodišnji i zdravstveni turizam, digitalna transformacija društva i povećanje inovativnosti mikro, malih i srednjih preduzeća pružaju mogućnosti za dalju diversifikaciju ekonomije i kvalitetnije pozicioniranje na međunarodno tržište, poručila je v.d. predsjednice Privredne komore Crne Gore Nina Drakić na otvaranju jubilarne desete međunarodna Konferencija o ekonomiji Montenegro 2021.

- Uz pitanje koliko će trajati pandemija i kakve će posledice ostaviti na sve nas, u ekonomskom i društvenom smislu, čitav svijet je pred izazovom šta poslije. U prilog razmatranju tog pitanja, vjerujem da će i naša konferencija dati doprinos - kazala je Drakić

U osvrtu na ekonomske prilike, ona je istakla da se u Crnoj Gori, kao i u svim ekonomijama dominantno oslonjenim na usluge, s naglaskom na turizam, pokazala ranjivost, koja je dodatno naglasila nužnost diverzifikacije privrede.

Zatvaranje granica u cilju suzbijanja širenja korona virusa, obustave i ograničenja rada, direktno ili indirektno uticali su na sve sektore domaće privrede, a posebno na turizam i saobraćaj, što je rezultiralo padom privredne aktivnosti od 15,3% u 2020. godini. Prvi kvartal 2021. godine bio je pod snažnim uticajem privrednih trendova iz prethodne, te je bilo za očekivati da će BDP zabilježiti negativnu stopu rasta (-6,4%).

- Imunizacija, koja je započela u maju tekuće godine, stvorila je dobre pretpostavke za optimizam u pogledu oporavka ekonomije, što pokazuje i podatak da je u drugom kvartalu zabilježen rast BDP-a od 19,0%. - kazala je Drakić, dodajući da je došlo do poboljšanja poslovne aktivnosti u sektorima industrije i trgovine, a posebno u sektoru turizma.

Rast prihoda od turizma, transporta i građevinskih usluga u prva tri kvartala direktno utiče na ukupni oporavak ekonomije, smatra ona.

Prema njenim riječima, osluškujući potrebe koje je iskazivala privreda, Vlada je kreirala niz mjera sa ciljem ublažavanja negativnog uticaja krize na poslovanje kompanija, što je dalo rezultate.

- Cjelokupna situacija nas ubrzava u razmišljanjima kako sanirati ranjivost privrednog sistema Crne Gore i koje strukturne reforme treba sprovesti u cilju obezbjeđenja održivog ekonomskog razvoja - riječi su Drakić.

Ona je apostrofirala da će ulaganja u zelenu energiju, osim obezbjeđivanja održivijeg upravljanja životnom sredinom doprinijeti boljem upravljanju prirodnim resursima, što će otvoriti vrata mnogih podsticajnih mjera koje Evropska unija kreira za ove pravce djelovanja. Takođe, organska poljoprivreda, prehrambena industrija, šumarstvo i drvoprerada, cjelogodišnji i zdravstveni turizam, digitalna transformacija društva i povećanje inovativnosti mikro, malih i srednjih preduzeća pružaju mogućnosti za dalju diversifikaciju ekonomije i kvalitetnije pozicioniranje na međunarodno tržište.

- Razvoj i ulaganje u navedene grane značio bi valorizaciju komparativnih prednosti, kao i ekonomski opravdano, a održivo korišćenje prirodnih resursa kojima raspolažemo. To je uostalom i cilj ka kome treba da teže sva društva koja misle o generacijama koje dolaze - rekla je čelnica najstarije poslovne asocijacije.

Ona se osvrnula i na napredak zemalja regiona u procesu integracije u EU.

- Nužno je da svi u regionu Zapadnog Balkana zadržimo posvećenost procesu evropskih integracija i da na tom putu pokažemo neophodnu istrajnost. Učešće na jedinstvenom tržištu donijeće našoj privredi nove šanse, pristup brojnim izvorima finansiranja, te mnoge druge benefite. To je vrijedan motiv da u pretpristupnom procesu, koliko god on ponekad izgledao predug i kompleksan, budemo istrajni, koristeći ga za usvajanje novih vrijednosti i ustanovljenih evropskih standarda - poručila je v.d. predsjednice Privredne komore Crne Gore Nina Drakić.

Predsjednik Vlade Crne Gore Zdravko Krivokapić osvrnuo se na rezultat koji je Vlada ostvarila u prethodnom periodu na ekonomskom planu.

- Prethodne godine imali smo minus od 15,3%, a ove godine rast koji će biti između 13-14%. Projektovali smo da će budžet biti 65% na osnovu turističke sezone od 2019. godine i to se ostvarilo, projektovali smo da će u junu imati 30% onih koji će biti vakcinisani, i to se desilo - rekao je on.

U odgovoru na izazove koji slijede, Krivokapić je kazao da se Vlada vodila iskustvima naučenim iz prethodnih ekonomskih događanja u svijetu.

- To jedno iskustvo je Ruzvelt definisao, kada je bila velika recesija, i rekao da "treba povećati javnu potrošnju". To je bio ekonomski šok u tom trenutku, ali je dao rezultat. I drugi, imate poslije II svjetskog rata Maršalov plan, koji je spasio Evropu. Ta iskustva bila su nam mjera da ono što smo propisali ekspozeom realizujemo u praksi, i javio se taj program, projekat, koji se zove "Evropa sad" - podsjetio je Krivokapić.

On je dalje da je pandemija Covid-19 izazvala i diferencirala probleme, i ti problemi su vrlo jasni.

- Ako se oslanjate samo na jednu granu, kao što je većinski bilo, ili da 1/4 crnogorskog prihoda zavisi od te grane, onda vidite koliko je to opasan projekat. Ovoga puta najviše su stradali turizam i saobraćaj, ali građevina kao što vidite skoro da nije bila ugrožena, pogotovo u Crnoj Gori. To nam daje samo putokaz šta treba da radimo u sljedećem vremenskom periodu - poručio je premijer

Krivokapić je podsjetio i da je Vlada Crne Gore pokrenula drugi projekat "Crna Gora odmah", kojim će se povezati i nadograditi aktivnosti u skladu sa projektima i sredstvima koja se opredjeljuju kroz Investiciono-razvojni fond Crne Gore.

- Najvažnije što se desilo, a predstavlja jedan pozitivan efekat pandemije, je prelazak na primjenu digitalnog u svakoj sferi i na svakom koraku. Ta digitalna transformacija je neophodna svima nama, a pandemija je pokazala kako se brzo može odgovoriti na mnoge probleme, i to je samo dokaz da je ova Vlada koja je kao jedan stub postavila digitalnu transformaciju, bila apsolutno u pravu - istakao je Krivokapić.

Predsjednik Vlade iskazao je interesovanje i opredjeljenje za unapređenje i uspostavljanje principa zelene ekonomije i popularizaciju korištenja obnovljivih izvora energije u Crnoj Gori.

Generalni sekretar CEI Roberto Antonine rekao je da današnja konferencija označava kraj procesa učenja koji je CEI započela ranije ove godine organizacijom tri događaja sa ciljem da promovišu otvorenu diskusiju i razmjenu informacija u okviru proširene mreže javnih i privatnih aktera na više nivoa.

- Ako želimo da identifikujemo jednu zajedničku osobinu koja povezuje ove događaje, želio bih da istaknem široki konsenzus postignut oko razmatranja da oporavak predstavlja priliku da se poboljša otpornost i pomogne u uspostavljanju novog modela rasta izgrađenog na četiri stuba: inovacije, digitalne tehnologije, ublažavanje klimatskih promjena, i vještine, radna i socijalna uključenost - rekao je Antonine.

Antonine je naglasio važnost da se zajednička agenda fokusira na produktivnost i konkurentnost, kao i na to da se ekonomije učine zelenije i digitalnije, sa ciljem da se CEI region učini inovativnim, otpornim i održivim.

- Za uspješno obavljanje ovog teškog zadatka, podržavajući zelenu i digitalnu tranziciju naših ekonomija, ulaganje u obrazovanje je od najveće važnosti - kazao je.

Antonine je iskoristio priliku i da prisutne i one koji događaj prate online, ohrabri da uspostave kontakte sa CEI-Izvršnim sekretarijatom za kreiranje konceptnih ideja, projekata i inicijativa o temama o kojima se danas raspravlja, od zelene i cirkularne ekonomije do digitalizacije.

Ovogodišnja Konferencija realizuje se u partnerstvu sa Centralno evropskom inicijativom, gdje se paralelno sa drugim danom održavanja događaja, 3. decembra, dešava sastanak predsjednika Vlada zemalja članica CEI-a. Paralelno sa ovim sastankom, a u okvriu konferencije, organizovan je i CEI poslovni forum, na kojem će uzeti učešće predstavnici privrede iz 17 zemalja članica pomenute inicijative.
Komentari
Vaš komentar

Top priče

27.03.2024.  |  Građevina, Saobraćaj

U Crnoj Gori predviđena izgradnja 260 km auto-puteva i oko 200 km brzih saobraćajnica

U Crnoj Gori predviđena je izgradnja 260 kilometara auto-puteva i oko 200 kilometara brzih saobraćajnica. Tako će se u narednom periodu nastaviti intezivne aktivnosti Monteputa na daljoj izradi idejnih rješenja, sa fokusom na dionicu autoputa Podgorica - Bar, kao i kreiranja neophodnih preduslova za uključivanje preostale saobraćajne infrastrukture u Prostorni plan Crne Gore. Kako je saopšteno nakon prve sjednice Savjeta za javne

Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.

Zaboravili ste šifru? Kliknite OVDJE

Za besplatno probno korišćenje, kliknite OVDJE

Pratite na našem portalu vijsti, tendere, grantove, pravnu regulativu i izveštaje.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno, uz konsultacije sa našim ekspertima.