NavMenu

EIB i EBRD od početka pandemije u Crnu Goru uložile 213 mil EUR

Izvor: Pobjeda Ponedjeljak, 20.09.2021. 09:04
Komentari
Podeli
Ilustracija (Foto: Pixabay.com/Letti-S)Ilustracija
Evropska investiciona banka (EIB) i Evropska banka za obnovu i razvoj (EBRD) ukupno su investirale 213 miliona eura u Crnu Goru od početka pandemije korona virusa, saopštili su Pobjedi njihovi predstavnici.

Većina novca se koristila za kreditiranje malih i srednjih preduzeća, čije je poslovanje najviše pogodila kriza. Krediti su plasirani preko IRF-a i komercijalnih banaka, a uslovi su se razlikovali u zavisnosti od proizvoda i usluga.

EIB je u 2020. opredijelila 143 mil EUR za pomoć Crnoj Gori u prevazilaženju negativnih posljedica pandemije. Od toga je 100 miliona investirano u privatni sektor, a ostatak u obnovu 180 kilometara puteva duž glavnih pravaca u državi. Podrška malim i srednjim preduzećima podrazumijevala je niže kamate i rokove dospjeća.

- Omogućivši im brži pristup povoljnim finansijskim sredstvima, željeli smo da pomognemo očuvanju radnih mjesta, likvidnosti i poslovnih aktivnosti tokom jedne od najizazovnijih godina. Zato smo potpisali investicije vrijedne 100 mil EUR za privatni sektor u Crnoj Gori tokom prošle godine - kazala je Pobjedi Ljiljana Pavlova, potpredsjednica EIB zadužena za Zapadni Balkan.

Prvu tranšu od 30 miliona eura EIB je plasirala preko Erste banke u aprilu prošle godine, za zajam ukupne vrijednosti 50 miliona. Ova sredstva su bila namijenjena najugroženijim sektorima poput turizma, proizvodnje i usluga, kao i lokalnim samoupravama za investicije u energetsku i zdravstvenu infrastrukturu.

- U saradnji sa IRF-om investirali smo 50 miliona u brži oporavak malih i srednjih preduzeća i preduzeća sa srednjom tržišnom kapitalizacijom. Prošle godine smo potpisali i zajam od 20 mil EUR sa OTP grupom kako bismo pomogli malim biznisima širom Crne Gore da riješe problem sa likvidnošću i obrtnim kapitalom, kao i dugoročnim investicijama - precizirala je Pavlova.

Sa 70 mil EUR za finansijski sektor, EBRD je u prošloj godini obezbijedio rekordne investicije kako bi podržao otpornost sektora i pomogao malim i srednjim preduzećima da izdrže šokove sa kojima su se suočili, a tiču se likvidnosti.

- Brzo smo reagovali paketom solidarnosti i preko partnerskih finansijskih institucija sa sedam miliona eura kreditnih linija podržali mala i srednja preduzeća, koja su pogođena kovid-19 krizom. Pored toga, poboljšan je pristup finansijama malim i srednjim preduzećima koje vode žene sa tri miliona eura kredita za žene u biznisu, dok je stanovništvu na raspolaganju dva miliona eura sredstava Fonda za finansiranje zelene ekonomije za podsticajne investicije u oblasti energetske efikasnosti - rekli su Pobjedi u EBRD-u.

Oni su sa osam miliona podržali preduzeća koja se bave izvozom i uvozom, a obezbijedili su i 50 mil EUR kredita Fondu za zaštitu depozita.

- Sredstva su dostupna kroz postojeće partnerske finansijske institucije EBRD-a sa kojima imamo višegodišnju saradnju, kao što su Hipotekarna banka, Crnogorska komercijalna banka, NLB i Alter Modus - naveli su u EBRD-u.

Zelena ekonomija prioritet

Govoreći o kreditiranju u ovoj godini, Pavlova je kazala da je EIB sa IRF-om dogovorila značajnu investiciju za mala i srednja preduzeća, koja će biti potpisana do kraja decembra. Zajam, čiji iznos nije otkrivala, osmišljen je da podrži kompanije u uvođenju energetski i klimatski efikasnih praksi u poslovanje.

- Povećali smo podršku za zeleni oporavak, klimatske aktivnosti i održivi razvoj. Ove inicijative su bitne i za privatni sektor, jer će i ekonomije Crne Gore i cijelog Zapadnog Balkana morati da se transformišu ka zelenom i digitalnom modelu. To će biti ključno za konkurentnost lokalnih ekonomija i njihovu integraciju u vrijednosne lance EU u periodu nakon prestanka pandemije - zaključila je Pavlova.

Pomažu Vladi da osnuje kreditno-garantni fond

EBRD će ove godine pružiti tehničku pomoć Vladi da uspostavi nezavisni, dugoročni i održivi kreditno-garantni fond. Na to su se odlučili zbog ograničenog kreditnog potencijala banaka, koje su u periodu pandemije manje sklone da prihvate kreditni rizik malih i srednjih preduzeća.

- Fond će u prvoj fazi služiti kao krizni instrument za ublažavanje kreditnih rizika pogođenih malih i srednjih preduzeća, dok će kasnije biti iskorišten za pružanje podrške različitim nedovoljno obuhvaćenim segmentima ekonomije kao što su mladi i žene u biznisu - istakli su u EBRD-u.
Komentari
Vaš komentar

Top priče

27.03.2024.  |  Turizam, sport, kultura

Otvoreni i zatvoreni i olimpijski bazen, teretana, restoran, SPA centar... - Šta će sve imati budući kompleks akvatik centra u Baru

Kompleks akvatik centra u Baru gradiće se na parceli od preko 18.000 kvadrata, imaće olimpijski bazen, pomoćni bazen, otvoreni baze, te kompezacioni i bazen za dezinfekciju nogu. Uz to, planirani su i dodatni sadržaji koji će dodatno obogatiti ponudu nacionalnog akvatik centra, ali i omogućiti organizaciju velikih sportskih događaja u Baru. Podsjetimo, Opština je raspisala tender za izradu idejnog rješenja, nakon što je nedavno od

Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.

Zaboravili ste šifru? Kliknite OVDJE

Za besplatno probno korišćenje, kliknite OVDJE

Pratite na našem portalu vijsti, tendere, grantove, pravnu regulativu i izveštaje.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno, uz konsultacije sa našim ekspertima.