NavMenu

Uspostavljanje zajedničkog regionalnog tržišta Zapadnog Balkana zavisi od državnih organa, ali i privrednika

Izvor: Mina Nedjelja, 20.06.2021. 13:06
Komentari
Podeli
Ilustracija (Foto: Ververidis Vasilis/shutterstock.com)Ilustracija
Uspostavljanje zajedničkog regionalnog tržišta zahtijeva od nadležnih institucija da donesu propise i prilagode poslovanje principima na kojima se bazira jedinstveno evropsko tržište, ali zahtijeva i jaču saradnju privrednika iz regiona, ocijenjeno je iz Komorskog investicionog foruma (KIF) zapadnobalkanske šestorke.

Generalna sekretarka KIF ZB6, Tatjana Šterjova Duškovska, kazala je u intervjuu za Glasnik Privredne komore (PKCG) da od svih u regionu zavisi da li će zajedničko regionalno tržište biti stvarnost ili utopija.

- Tu mislim na državne organe, ali i na privrednike iz regiona, jer uspostavljanje zajedničkog regionalnog tržišta s jedne strane zahtijeva od nadležnih institucija da prilagode poslovanje principu četiri slobode, na kojima se bazira i jedinstveno evropsko tržište, ali takođe zahtijeva jaču povezanost, saradnju i povjerenje privrednika iz cijelog regiona - rekla je Šterjova Duškovska.

Ona je navela da će aktivnosti KIF-a u vezi sa primjenom zajedničkog regionalnog tržišta biti usmjerene na oba "fronta".

- S jedne strane, aktivno ćemo sarađivati sa kompanijama. U toku su aktivnosti izrade baze podataka koja će sumirati ključne informacije o uslovima neophodnim bilo kojoj kompaniji koja želi da izađe na tržište sa svojim proizvodima ili uslugama, ali i za povezivanje kompanija. U isto vrijeme, ova baza podataka će uključivati mapiranje dobavljača u regionu iz automobilske, prehrambene i lake industrije, kako bi se olakšalo njihovo uključivanje u regionalne lance snabdijevanja - saopštila je Šterjova Duškovska.

Te kompanije će, kako je kazala, kroz tehničku pomoć obezbjeđenu preko EU projekta koji sprovode, raditi na unapređivanju digitalizacije svog poslovanja, kao i na obezbjeđivanju pristupa finansijama, te biti uključene u obuke i treninge za pristup tržištima EU.

- Istovremeno, organizovaćemo aktivnosti za njihovo umrežavanje. Kako bismo podstakli nacionalne vlasti u šest zemalja Zapadnog Balkana da dosljedno sprovode akcioni plan i pružaju stvarne koristi kompanijama u regionu, KIF će pratiti napredak u njegovoj primjeni, i to je proces koji uključuje Poslovni savjet sačinjen od privrednika iz 16 vodećih kompanija Zapadnog Balkana, koje posluju u različitim proizvodnim i uslužnim sektorima - rekla je Šterjova Duškovska.

Na osnovu mjerljivih kriterijuma, Poslovni savjet će pratiti napredak planiranih aktivnosti u Akcionom planu i redovno obavještavati vlade Zapadnog Balkana, kao i EU, o situaciji na terenu, dajući konkretne predloge mjera za uklanjanje barijera, smanjenje troškova i olakšavanje uslova za poslovanje u regionu i u EU.

Ona je, odgovarajući na pitanje kako ocjenjuje doprinos KIF-a ublažavanju negativnih posljedica koronakrize, kazala da su se od početka pandemije prošle godine, sve komore iz regiona - osnivači KIF-a aktivno uključile u prevazilaženje problema obezbjeđivanja nesmetanog snabdijevanja sirovinama za preduzeća u regionu, ali i za prohodnost transportnih koridora.

- Web sajt KIF-a (www.wb6cif.eu) svakodnevno je objavljivao informacije o mjerama uvedenim u svakoj od zemalja, ali i o stanju graničnih prelaza. Protekla godina je najbolje pokazala da su u teškim vremenima zemlje regiona usmjerene jedna na drugu kao najbliži susjedi i da se jedini izlaz iz krize može naći zajedno - navela je Šterjova Duškovska.

Prema njenim riječima, vakcinacija je trenutno prioritet, pa su, odgovarajući na zahtjeve privrednika, komore regiona, ujedinjene putem KIF-a, krajem marta organizovale masovnu akciju za vakcinaciju u Srbiji, na inicijativu Privredne komore Srbije, u kojoj je učestvovalo više od deset hiljada privrednika iz regiona.

Ona je, govoreći o ključnim aktivnostima KIF-a u narednom i postkorona periodu, kazala da prioriteti, pored primjene Akcionog plana za zajedničko regionalno tržište, uključuju i pitanja povećanja konkurentnosti kompanija u regionu, stvaranje usluga prilagođenih potrebama izvoznih kompanija, uvođenje sistema učenja na poslu i dualnog obrazovanja, kao i povećanja atraktivnosti Zapadnog Balkana kao jedinstvene investicione destinacije.

Šterjova Duškovska je podsjetila da je do kraja aprila završen poziv u okviru Regionalnog Challenge fonda, koji je odobrilo Njemačko savezno ministarstvo za ekonomsku saradnju i razvoj, a delegiran je Njemačkoj razvojnoj banci (KFW) i realizuje se kroz KIF.

- To je unikatni instrument finansiranja, dizajniran da poveća zapošljivost učenika sa stručnim obrazovanjem, a istovremeno da poveća produktivnost i konkurentnost kompanija iz šest zemalja Zapadnog Balkana. Fond od 20 mil EUR dostupan je za konzorcijume iz čitavog regiona, a očekujemo da će se taj iznos povećati prije sljedećeg poziva - navela je Šterjova Duškovska.

Ona je, govoreći o dogovorenom otvaranju predstavništva Stalnog sekretarijata KIF-a u Podgorici, rekla da je njegov cilj da aktivnosti približi regionu što je više moguće i rad učini operativnim i efikasnijim.

Šterjova Duškovska je dodala da je uključenа u aktivnosti KIF-a gotovo od osnivanja udruženja u Trstu 2017, tokom Samita u okviru Berlinskog procesa, a proteklih godina bilа je nacionalni koordinator Komorskog investicionog foruma iz Privredne komore Sjeverne Makedonije.

- Drago mi je što nastavljam svoj angažman na čelu Sekretarijata udruženja. KIF predstavlja više od 350 hiljada kompanija iz regiona Zapadnog Balkana, uglavnom malih i srednjih preduzeća, nastojeći da otvori nove mogućnosti za jače umrežavanje poslovnih zajednica u regionu, uklanjanjem preostalih prepreka za regionalnu ekonomsku saradnju i poboljšanjem poslovne i investicione klime. Najvažnija nam je bliska saradnja sa privrednicima iz regiona i zastupanje njihovih interesa, što ostaje ključni prioritet - zaključila je Šterjova Duškovska.
Komentari
Vaš komentar

Top priče

27.03.2024.  |  Turizam, sport, kultura

Otvoreni i zatvoreni i olimpijski bazen, teretana, restoran, SPA centar... - Šta će sve imati budući kompleks akvatik centra u Baru

Kompleks akvatik centra u Baru gradiće se na parceli od preko 18.000 kvadrata, imaće olimpijski bazen, pomoćni bazen, otvoreni baze, te kompezacioni i bazen za dezinfekciju nogu. Uz to, planirani su i dodatni sadržaji koji će dodatno obogatiti ponudu nacionalnog akvatik centra, ali i omogućiti organizaciju velikih sportskih događaja u Baru. Podsjetimo, Opština je raspisala tender za izradu idejnog rješenja, nakon što je nedavno od

Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.

Zaboravili ste šifru? Kliknite OVDJE

Za besplatno probno korišćenje, kliknite OVDJE

Pratite na našem portalu vijsti, tendere, grantove, pravnu regulativu i izveštaje.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno, uz konsultacije sa našim ekspertima.