NavMenu

Region bi zelenim koridorima mogao da uštedi 800 mil EUR - Inicijativu za nesmetan protok osnovnih proizvoda proširiti i na prelaze sa zemljama EU

Izvor: Pobjeda Ponedjeljak, 08.03.2021. 11:26
Komentari
Podeli
(Foto: Kekyalyaynen/shutterstock.com)
Zahvaljujući inicijativi "Zeleni koridori" i "Zelene trake" u proteklih godinu čekanje privrednika bilo je približno dva puta kraće na graničnim prelazima unutar CEFTA-e, nego na graničnim prelazima sa Evropskom unijom - saopštio je Pobjedi direktor CEFTA Sekretarijata Emir Đikić.

Prije godinu u trenutku kada se epidemija korona virusa proširila i na naš region CEFTA (Centralnoevropski sporazum o slobodnoj trgovini) je u saradnji sa Transportnom zajednicom uspostavio inicijativu "Zeleni koridori" i "Zelene trake". Đikić je istakao da je najvažniji rezultat ove inicijative u tome što je omogućila nesmetan protok osnovnih proizvoda, kao što su medicinska sredstva za borbu protiv pandemije, prehrambeni proizvodi i stočna hrana.

Direktor Transportne zajednice Matej Zakonjšek kazao je redakciji Pobjede da zelene trake i koridori služe ekonomiji i fluidnosti na granicama tokom pandemije, ali da ih treba prilagoditi kako bi zauvijek ostali zeleni. Crnogorski granični prelazi koji su trenutno uključeni u zelene trake i koridore su Ilino Brdo, Božaj i Dobrakovo.

- Zelene koridore koristilo je 80% svih kamiona u regionu i za skoro pola miliona kamiona omogućili smo prioritetni prolazak i pojednostavljene procedure, a to je sve uticalo na smanjenje troškova trgovine. Iako smo svjedočili zatvaranju granica širom svijeta, ponosni smo što smo ovom inicijativom uspjeli da sačuvamo trgovinske tokove i skratimo čekanje na prelazima, a građanima obezbijedimo dostupnost one najpotrebnije robe - rekao je Đikić.

Uspostavljanje zelenih koridora

On je naglasio da je sistem zelenih koridora i traka uspostavljen za samo nekoliko sedmica, zahvaljujući zajedničkom radu predstavnika državnih institucija, poslovnog sektora i regionalnih organizacija, koji su, kako je naveo, funkcionisali kao jedno tijelo.

- Znali smo za podatak da se milioni sati godišnje provedu u čekanju na graničnim prelazima, te da to ima uticaj na trgovinu, ali i na životnu sredinu. Na osnovu dogovora svih CEFTA strana utvrđena je lista osnovnih roba koje imaju prioritet. Lista uključuje medicinske proizvode, osnovne prehrambrene proizvode i stočnu hranu - saopštio je Đikić.

On je pojasnio da ukoliko kamion prevozi osnovnu robu, svi relevantni učesnici na relevantim prelazima poput carina, fitosanitarnih i veterinarskih inspekcija, inspekcija za hranu, dobijaju podatke o tome unaprijed putem sistema za elektronsku razmjenu podataka (SEED), prije nego što pošiljka stigne.

- To omogućava ne samo adekvatnu i pravovremenu pripremu relevantnih agencija, već i osiguranje bržeg prelaza. Bitno je napomenuti da se zeleni koridori / trake odnose na davanje prioritetnog prelaza određenoj robi na temelju primljenih obavještenja i provjera prije dolaska - istakao je Đikić.

Govoreći, koji su crnogorski granični prelazi uključeni u zelene trake i koridore, Đikić je naveo da su crnogorski "zeleni" prelazi trenutno Ilino Brdo, Božaj i Dobrakovo.

- U skladu sa Akcionim planom za zajedničko regionalno tržište, sada radimo na implementaciji istog koncepta za sve ostale intra-CEFTA prelaze. Takođe, radimo i na proširenju koncepta za dogovorene prelaze sa susjednim državama članicama EU, što je veoma bitno, imajući u vidu da je EU najvažniji trgovinski i investicijski partner CEFTA-e - kazao je Đikić.

Direktor Transportne zajednice Matej Zakonjšek naveo je da zelene trake i koridori služe ekonomiji i fluidnosti na granicama tokom pandemije.

- Dodatno, treba ih prilagoditi kako bi zauvijek ostali zeleni. Na njih takođe treba gledati kao na sredstvo za olakšavanje trgovine širom regiona i duž cijele transportne mreže - rekao jeZakonjšek.

(Foto: Ververidis Vasilis/shutterstock.com)

Širenje inicijative na prelaze sa EU

Najavljeno je da će jedan od prioriteta u ovoj godini biti širenje koridora na prelaze sa zemljama EU.

- Nakon što je inicijativa zaživjela, na Samitu u Sofiji dobili smo i dodatni vjetar u leđa kroz podršku da ona bude proširena i na granične prelaze sa EU. Saradnja sa EU ogleda se u potrebi da se osigura brzi protok osnovnih dobara, ali pored toga želimo da promovišemo poboljšane modele upravljanja granicama, kao što su i zajedničke kontrole - izjavio je Zakonjšek.


On očekuje da će uz infrastrukturne intervencije na prelazima i uvođenje nove moderne opreme i digitalne tehnologije, sve strane imati koristi od bolje povezanosti u regionu i EU.

Prema riječima Đikića, s obzirom na to da pandemija traje, nesmetan protok medicinske opreme ostaje u njihovom fokusu.

- Sa susjednim državama članicama EU dogovorili smo listu robe (medicinska sredstva i oprema) od prioritetnog prelaza, što će rasteretiti proceduru sa kojom se granične službe često nose i smanjiti čekanje za privrednike - rekao je Đikić.

On je najavio da će CEFTA u narednom periodu raditi i na proširenju liste robe.

- Želimo da smanjimo vrijeme čekanja na prelazima najmanje za trećinu, a sve analize pokazuju da možemo biti još optimističniji. Optimistične su i prognoze koje govore da bi region zelenim koridorima/ trakama mogao da uštedi čak i do 800 mil EUR. Zato smo svi zajedno na zadatku da iskoristimo u potpunosti sve potencijale koje inicijativa nudi - zaključio je Đikić.

CEFTA sporazum udvostručio trgovinu u regionu

Đikić je ocijenio da je CEFTA sporazum značajno unaprijedio trgovinsku saradnju u regionu.

- Istraživanja pokazuju da je trgovina u regionu dvostruko veća zahvaljujući CEFTA-i, a da je samo u u periodu od 2016. do 2019. godine povećana za 25 odsto - kazao je Đikić.

On smatra da je pandemija svakako imala negativan uticaj na trgovinske tokove, ali je, kako kaže, pokazala i snagu i značaj regionalne trgovinske saradnje.

- Ohrabruju nas procjene da akcioni plan za uspostavljanje zajedničkog regionalnog tržišta koji smo usvojili krajem prošle godine može generisati čak i do 6,7 odsto privrednog rasta. Naš zadatak u narednom periodu je da obezbijedimo privredama više prostora za razvoj, kako bi mogle da prežive i napreduju, uprkos ekonomskim problemima koje nam je zdravstvena kriza donijela - poručio je Đikić.

CEFTA sporazum je potpisan krajem 2006. godine.
Komentari
Vaš komentar

Top priče

27.03.2024.  |  Građevina, Saobraćaj

U Crnoj Gori predviđena izgradnja 260 km auto-puteva i oko 200 km brzih saobraćajnica

U Crnoj Gori predviđena je izgradnja 260 kilometara auto-puteva i oko 200 kilometara brzih saobraćajnica. Tako će se u narednom periodu nastaviti intezivne aktivnosti Monteputa na daljoj izradi idejnih rješenja, sa fokusom na dionicu autoputa Podgorica - Bar, kao i kreiranja neophodnih preduslova za uključivanje preostale saobraćajne infrastrukture u Prostorni plan Crne Gore. Kako je saopšteno nakon prve sjednice Savjeta za javne

Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.

Zaboravili ste šifru? Kliknite OVDJE

Za besplatno probno korišćenje, kliknite OVDJE

Pratite na našem portalu vijsti, tendere, grantove, pravnu regulativu i izveštaje.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno, uz konsultacije sa našim ekspertima.