Izvor: eKapija | Utorak, 02.03.2021.| 15:10
Izdvojite članak Odštampajte vijest

Značajan dio turističkih agencija isključen iz četvrtog paketa podrške - Mjerama obuhvatiti i izletnički turizam

(Foto: zeljkodan/shutterstock.com)
U četvrtom paketu pomoći Vlade turističkoj privredi, značajan dio turističkih agencija nije obuhvaćen mjerama, jer su se na javni poziv mogli prijaviti samo turističke agencije koje prodaju paket aranžmane. Veliki dio turističkih agencija i subagenata koji se bave organizacijom izleta i prodajom avio karata su diskriminisani pa je traženo da se ovaj javni poziv vremenski produži uz prošireni opseg koji bi obuhvatio sve turističke agencije.

Ovo je zaključeno tokom dva radna sastanka Odbora udruženja turizma i ugostiteljstva Privredne komore Crne Gore sa predstavnicima turističkih agencija i ugostitelja.

- Imajući u vidu da sa ovaj paket pomoći odnosi samo na one turističke agencije i operatere koji su imali ostvarena noćenja tokom proteklog perioda, tačku pet u javnom pozivu treba izmijeniti, tako da glavni kriterijum bude ostvareni promet u 2019. godini - istakla je sekretarka Odbora Sanja Marković.

Božidar Vujičić iz NVO Crnogorske turističke agencije, smatra da je pohvalno što je Vlada obezbijedila sredstva u iznosu od 150.000 EUR za turističke operatore i agencije, ali da se ona odnose samo na one operatore koji su organizovali paket anranžmane, dok su oni koji se bave izletničkim turizmom zapostavljeni.

- Naša djelatnost spada pod istu šifru, a izostavljeni smo iz novog paketa pomoći. Zadovoljavamo apsolutno sve uslove, osim tačke pet - izjave o ostvarenom broju noćenja. Diskriminisani smo u ovom dijelu - zaključio je Nenad Vujičić iz agencije Montenegro Crusing, koja servisira veliki broj turista.

Dragica Zunić iz agencije Turističke ponude smatra da i subagente treba uklučiti u ovaj paket.

- Iako imamo pravo na posredovanje u smještaju, prodaji karata i organizovanju izleta, izostavljeni smo mjerama podrške - dodala je ona.

Prvenstveno treba pomoći turističke agencije koje ostvaruju promet u Crnoj Gori i vrše servis turista iz inostranstva, naglasio je Goran Čolović iz agencije Gorbis Travel.

Igor Begović iz agencije Explorer, smatra da je je potrebno da se ovim javnim pozivom jasno zna na osnovu kojih kriterijuma će se dodjeljivati sredstva i predlaže da se izmjeni na način da dokaz o poslovanju mora i može jedino biti ostvareni promet u 2019. godini.

- Naše turističke agencije ne orgainizuju paket aranžmane noćenja, već sam klijent, ali zato rade kompletan program izleta, organizovanja različitih aktivnosti i posjeta znamenitostima u Crnoj Gori - nagasio je on.

Zaključeno je da bi, ako je moguće javni poziv trebalo, vremenski produžiti i proširiti i na turoperatore koji organizuju izlete kao i da samo noćenje nikako ne može biti uslov već ostavareni promet u 2019. godini. Ukoliko se ne bude mogao javni poziv izmijeniti, potrebno je da turoperatori koji organizuju izlete budu predmet podrške u sledećem paketu mjera podrške privredi.

(Foto: Pixabay.com/NickyPe)

Podrška ugostiteljima

Tokom sastanka a predstavnicima ugostitelja, razmatrano je kako i na koji način pomoći ovoj djelatnosti da opstane s obzirom da su jedna od najpogođenijih djelatnosti tokom pandemije Covid-19.

- Kad god se u Crnoj Gori pogorša epidemiološka situacija, prvi na udaru su ugostiteljski objekti, i to svi, a ne samo oni koji su kršili propisane mjere i ugrožavali zdravlje svojih gostiju i zaposlenih, što se nije smjelo dozvoliti - smatra Nikola Buzdovan, predstavnik ugostitelja iz Budve.

On smatra da i država i Investicioni razvojni fond umjesto najavljenih blokada, treba da imaju razumijevanja za njihov položaj i da se ne može od njih očekivati da ispunjavaju svoje obaveze vezano za plaćanje kamata a da još nijesu dobili subvencionisanje istih, a istovremeno im je zabranjeno obavljanje djelatnosti.

Izjavio je da u Uredbi o uslovima za odlaganje naplate dospjelih poreskih i neporeskih potraživanja iz februara 2021, treba izmjeniti period reprograma obaveza da glasi od 1. juna do 31. decembra 2020.godine, i omogućiti korišćenje subvencija iz četvrtog paketa mjera podrške ugostiteljima koji će reprogramirali obaveze u skladu sa navedenom Uredbom.

Sava Rakočević, predstavnik ugostitelja iz Podgorice, smatra da je najbitnije pokrenuti dijalog između ugostitelja i nadležnih ministarstava, posebno Ministarstva zdravlja.

- Mi kao ugostitelji moramo biti uključeni u proces donošenja odluka koje se direktno odnose na nas, i blagovremeno biti informisani o svim promjenama, kako bismo naše poslovanje na vrijeme prilagodili - poručio je on.

- Takođe smatramo da kroz dijalog izuzetno možemo pomoći ovom procesu, sa više pažnje se odnositi prema ovoj djelatnosti, svakako cijeneći da je zdravlje na prvom mjestu - dodao je Rakočević.

Darko Vukčević iz Srednje stručne škole Segije Stanić, smatra da je i ona pogođena, imajući u vidu da samostalno finansira restoran, pekaru i ketering u njenom sklopu, a zapošljava veliki broj učenika.

Dodao je i da dualno obrazovanje trpi, jer veliki broj poslodavaca nije u moćnosti isplatiti plate učenicima na trećoj godini.

Igor Goranović iz kompanije Savana continental property management & lodging istakao je da su mala i srednja preduzeća takođe izuzetno pogođena, da subvencije na kamate uveliko kasne, i da je ključno pronaći rješenje sa poslovnim bankama, da bi se barijere u poslovanju izbjegle.

Ovo se posebno odnosi na odobravanje kredita za likvidnost i obrtna sredstva kod IRF-a i poslovnih banaka, kao i na odobravanje subvencija kamate na reprogram kredita, dodao je on.

Tripko Krgović iz kompnije Cherry Wine, smatra da privrednim subjektima treba humanije odgovoriti, i razmotriti kroz uvođenje kratkoročnih i srednjoročnih mjera smanjenje poreza, doprinosa i drugih nameta.

Željko Vlaović iz hotela Lighthouse, istakao je da subvencije samo na zarade nisu dovoljne, jer one čine svega 30% ukupnih troškova.

Amend Milla, ugostitelj iz Ulcinja, smatra da treba posebno obratiti pažnju na one kojima je poslovanje bilo potpuno onemogućeno u pandemijskoj godini, a to su noćni klubovi i diskoteke. Takođe je naveo i dobar primjer Engleske, gdje su svi ugostitelji dobijali bespovratnu podršku na osnovu fiksnih troškova za prethodnu godinu.

Sanja Kastratović, ugostiteljka iz Berana, dodala je da treba tražiti otpis svih nameta iz 2020. i 2019. godine, dok ugostitelj Dušan Petrović smatra da pomoć treba da dođe i od lokalnih samouprava, koje bi trebalo da umanje obaveze i omoguće plaćanje nameta u ratama.

Igor Begović iz agencije Explorer, predložio je da se pokrene i pitanje olakšica koje se tiču zakupa površina koje su u vlasništvu države.

Naveden je i primjer Hrvatske gdje ugostiteljima država mjesečno uplaćuje 10 EUR po m2 poslovnog prostora za pokrivanje troškova zakupa.

- Ocijenjeno je da su neprimjerene optužbe da su ugostiteljski objekti glavni izvor zaraze, navodeći primjer Hrvatske i Njemačke, gdje ugostiteljski objekti nisu radili više od tri mjeseca, a broj zaraženih se u isto vrijeme znatno povećao.
Na kraju, navedeno je da je nužno da se na dijalog pozovu predstavnici Ministarstava ekonomskog razvoja, Ministarstva zdravlja kao i Investicionog razvojnog fonda kako bi se zajednički došlo do predloga pravih mjera za podršku ovoj djelatnosti - zaključuje se u saopštenju PKCG.
Unos komentara je omogućen samo ulogovanim korisnicima.
Pratite na našem portalu vijsti, tendere, grantove, pravnu regulativu i izveštaje.
Testiraj besplatno!
Prijavite se na naš dnevni ekonomski bilten koji će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana.
Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.
Testiraj besplatno!
Testiraj besplatno!
Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima.
Testiraj besplatno!

Ako ste već korisnik, ulogujte se:
Zaboravili ste šifru? Kliknite OVDJE
Za besplatno probno korišćenje, kliknite OVDJE