Žužana Hargitai, direktorka EBRD za Zapadni Balkan - Podržavamo novu politiku državnog vlasništva u javnim preduzećima, vrijeme za "izlazak iz uglja"
Ipak, iako Srbija, kako dodaje, ima bolje rezultate od većine drugih ekonomija Zapadnog Balkana i dalje zaostaje za novim državama članicama EU u centralnoj i jugoistočnoj Evropi.
Hargitai za eKapiju kaže da prostora za napredak ima, a da će fokus EBRD-a u 2021. biti na podsticanju zelenih investicija, povećanju vještina kod mladih, a time i zapošljavanja, kao i na pružanju podrške ženama preduzetnicama.
- Ove godine planiramo da pokrenemo novi program posvećen mladim preduzetnicima uz podršku švedske vlade. Uz kombinaciju EBRD kredita i finansijskih garancija koje finansiraju donatori, poboljšaćemo pristup finansiranju i poslovnim savjetima za mlade preduzetnike - kaže Hargitai.
- Ono što je najvažnije, željeli bismo da na agendi Srbije više istaknemo prelaz sa uglja u proizvodnji i potrošnji energije. Vrijeme je da se započne dugoročno planiranje "izlaska iz uglja" u narednih 15 do 20 godina - ističe regionalna direktorka.
U godini u kojoj se obilježava 20 godina članstva Srbije u EBRD, sa našom sagovornicom razgovarali smo o prioritetnim projektima za 2021. godinu, o podršci koju je EBRD dao našoj zemlji u reformi javnih preduzeća, kao i o potrebnim privatizacijama i o trenutnoj ekonomskoj situaciji u Srbiji.
- "Building back better economies" je strategija EBRD za 2021. godinu. To znači da ćemo ne samo nastaviti da podržavamo ekonomije u kojima ulažemo u oporavku od krize izazvane kovidom 19, već ćemo im pomoći da iz krize izađu bolje, otpornije, zelenije, inkluzivnije i bolje opremljene za tehnologije 21. vijeka. U 2020. najveći dio ulaganja EBRD bio je namenjen privatnom sektoru, malim i srednjim preduzećima ali i velikim kompanijama. Ovaj trend će se nastaviti i 2021. godine finansiranjem domaćih i stranih investitora i finansiranjem lokalnih MSP. Ove godine planiramo da pokrenemo novi program posvećen mladim preduzetnicima uz podršku švedske vlade. Uz kombinaciju kredita EBRD i finansijskih garancija koje finansiraju donatori, poboljšaćemo pristup finansiranju i poslovnim savjetima za mlade preduzetnike
Što se tiče javne infrastrukture, EBRD radi na nekoliko prioriteta, uključujući projekat sa preduzećima za sisteme daljinskog grijanja, regionalni program upravljanja čvrstim otpadom i dalja ulaganja u sektor navodnjavanja u poljoprivredi. Sa našim partnerima, KfW Group, povećaćemo finansiranje energetske efikasnosti u javnim i stambenim zgradama i planiramo savjetodavnu podršku Ministarstvu rudarstva i energetike za uspostavljanje nacionalnog fonda za energetsku efikasnost. Kako raste fokus na "zeleni" saobraćaj, tako će i modernizacija željeznice takođe biti visoko na našoj agendi ulaganja i prioriteta za 2021. godinu.
eKapija: EBRD je objavio godišnji izvještaj na globalnom nivou. Šta su pokazali rezultati?
- EBRD je odgovorila na pandemiju koronavirusa rekordnim ulaganjem od 11 mlrd EUR 2020. godine kroz 411 projekata, rešavajući hitne potrebe 38 ekonomija u kojima ulaže, što predstavlja 10% povećanje godišnjeg ulaganja u odnosu na 2019. godinu, kada je Banka obezbijedila 10,1 mlrd EUR za finansiranje 452 projekta. EBRD je bila prva međunarodna finansijska institucija koja je u martu prošle godine usvojila finansijski i savjetodavni program kao odgovor na krizu u cilju rješavanja ekonomskog uticaja pandemije.
Banka se usredsredila na pružanje podrške postojećim klijentima obezbjeđivanjem obrtnog kapitala, pružanjem finansijske podrške malim i srednjim preduzećima putem naših lokalnih partnerskih banaka, kao i finansiranjem ključnih projekata javne infrastrukture. U cilju normalnog funkcionisanja trgovinskih tokova, EBRD je podržala novi rekord od 2.090 transakcija finansiranja trgovine u vrijednosti od 3,3 mlrd EUR u okviru svog Trade Facilitation Programme, koji uključuje 90 emisionih i 140 potvrdnih banaka u 40 zemalja širom svijeta.
eKapija: Kada su u pitanju OIE, EBRD je i na tom polju prisutan. Na čemu će biti fokus u ovoj godini?
- Nakon finansiranja dva najveća vjetroparka u Srbiji, Čibuk 1 i Kovačica, cilj nam je da pomognemo da se otvori novo poglavlje za proširenje investicija u Srbiji u OIE koji su znatno pojeftinili tokom poslednjih godina. Počeli smo da savjetujemo Ministarstvo rudarstva i energetike s ciljem pokretanja prve aukcije za dodjelu kapaciteta u prvoj polovini ove godine. EBRD podržava i osnivanje Udruženja proizvođača obnovljivih izvora energije u Srbiji, koje će okupiti postojeće i potencijalne investitore za dalji razvoj sektora i predstavljati investitore u relevantnim konsultacijama sa Vladom. Ovu godinu započinjemo sa finansiranjem investicija preduzeća za sisteme daljinskog grijanja, podržavajući ubrzani prelazak sa uglja, širenjem mreže i uvodeći solarne i druge OIE energije u sisteme grijanja - u partnerstvu i uz podršku naših izvrsnih partnera, vlada Austrije i Švajcarske.
Ono što je najvažnije, željeli bismo da na agendi Srbije više istaknemo prelaz sa uglja u proizvodnji i potrošnju energije. Ugalj nije jeftin: zahtijeva subvencije iz državnog budžeta i biće skuplji za ekonomiju, jer se očekuje uvođenje "carbon border tax" (porez na proizvode koji su proizvedeni u zemljama i industrijama gdje je velika emisija ugljen-dioksida) i sve veći broj velikih kompanija - koje posluju sa firmama i dobavljačima u Srbiji - posvećen je dostizanju neto nulte emisije. Vrijeme je da se započne dugoročno planiranje "izlaska iz uglja" u narednih 15-20 godina. Spremni smo da pomognemo savjetima i finansiranjem, tako da to bude "pravedna tranzicija" u smislu uticaja na društvo, da Srbija nastavi da ima energetsku sigurnost, a potrošači imaju pristup pristupačnoj energiji.
- Strategija EBRD je da podržava sektor malih i srednjih preduzeća indirektno kroz saradnju sa komercijalnim bankama i lizing kucama kojima plasira sredstva, a koja ista prosleđuju svojim klijentima u skladu sa svojom komercijalnom politikom. Na sajtu EBRD-a se može naći spisak projekata i finansijskih institucija sa kojima imamo saradnju uz opis svakog programa i njihovih prednosti, pa bi to bio dobar početak za svaku kompaniju zainteresovanu da koristi sredstva koja EBRD plasira kroz svoju mrežu partnerskih finansijskih institucija.
eKapija: Prema najavama, Srbija bi trebalo da sklopi novi aranžman sa MMF-om. Kako gledate na ovaj sporazum, brine li Vas mogući uticaj ovog aranžmana na javni dug zemlje?
- Aranžmani MMF-a mogu biti i finansijski i nefinansijski, pri čemu ovi drugi ne utiču na nivo duga. Prethodni aranžman koji je Srbija imala, a koji ističe ovog mjeseca, bio je nefinansijski instrument (nazvan "instrument za koordinaciju politike") namijenjen za podršku reformskom programu države. Sledeći aranžman će vjerovatno biti sličan, usredsređen na reforme i mogao bi, kao i prethodni, da pomogne Vladi u pripremi prioriteta za sledeći niz ključnih strukturnih reformi.
eKapija: Srbija je u 2020. imala manji pad BDP-a u odnosu na pad BDP-a u evropskim zemljama? Je li takav rezultat Srbije proizašao iz naše nerazvijene privrede, dobrih poteza države ili nečeg trećeg?
- Prema našoj prognozi za septembar 2020. godine, očekivalo se da će BDP pasti za 3,5% u 2020, međutim, kako su novi pokazatelji pristizali, naša procjena je bila da bi pad mogao biti i umjereniji. Iako na ekonomiju Srbije utiče nekoliko faktora (mjere karantina, poremećaj u lancima snabdijevanja, manji priliv stranih direktnih investicija i doznaka iz inostranstva), kontrakcija u 2020. godini je manja nego u mnogim susjednim zemljama jer je struktura privrede, sa proizvodnjom osnovnih proizvoda koji čine važan udio, manje osjetljiva na efekte pandemije. Osim toga, vlada je nastavila kapitalne investicije tokom čitavog kriznog perioda.
eKapija: Ove godine Srbija obilježava 20 godina od članstva u EBRD. Kako biste ocijenili razvoj Srbije od jedan do deset kada su u pitanju strukturne reforme - Kako Srbija u tom pogledu stoji kada se uporedi sa drugim zemljama koje su prošle kroz tranziciju?
- Kada je riječ o upoređivanju napretka u tranziciji, EBRD identifikuje šest kriterijuma održivih tržišnih ekonomija. Naime, održiva tržišna ekonomija je konkurentna, sa dobrim upravljanjem, zelena, inkluzivna, elastična i integrisana. Napredak u svakom kvalitetu mjeri se na skali od 1 do 10. Prema poslednjem izvještaju EBRD-a o tranziciji, Srbija ima najbolje ocjene za kriterijum integrisanosti, dok najviše prostora za napredak ima u oblastima konkurentnosti i upravljanja. Prosječni rezultat zemlje za svih šest kvaliteta je blizu 6, što je svrstava na 15. mjesto među 38 zemalja u kojima EBRD posluje. Iako Srbija ima bolje rezultate od većine drugih ekonomija Zapadnog Balkana, i dalje zaostaje za novim državama članicama EU u centralnoj i jugoistočnoj Evropi.
eKapija: EBRD je dao podršku Srbiji u reformi javnih preduzeća. Šta je najveći problem u upravljanju ovih preduzeća, prema Vašem mišljenju?
- Sektor državnih preduzeća u Srbiji je relativno velik i obično ima lošiji učinak nego u drugim evropskim zemljama ili kada se poredi sa privatnim sektorom. EBRD je podržao srpsku vladu u razvoju nove politike državnog vlasništva, koja bi trebalo da doprinese boljem korporativnom upravljanju u državnim preduzećima - ali ovo nije jedini problem u sektoru državnih preduzeća. U skladu sa programom MMF-a i uz savjete EBRD-a, vlada se saglasila da usvoji, u februaru-martu 2021, Politiku državnog vlasništva i akcioni plan za pružanje strateške vizije državnog vlasništva, uključujući ciljeve vlasništva, finansijske i ciljeve javne politike, smjernice za izvještavanje i praćenje i proceduralne smjernice za izbor i rad odbora direktora.
eKapija: Privatizacija je i dalje jedna od bolnih tema za državu. Iako smo riješili problem nekih velikih gubitaša, poput RTB Bora, Željezare... na listi je još dosta preduzeća. Razgovarate li na ovu temu sa predstavnicima vlasti?
- Efikasniji sektor državnih preduzeća je važna tema i u interesu je vlada. Veća efikasnost se može postići ili promenom vlasništva ili unapređenjem korporativnog upravljanja. EBRD je spremna da podrži vladu Srbije na bilo koji način da odluči da učini javna preduzeća efikasnijim. Kao što je prethodno pomenuto, trenutno pomažemo vladi da razvije politiku državnog vlasništva u skladu sa najboljim standardima.
Prioritet u BiH završetak koridora 5C
- Prethodna godina je bila odlična godina u BiH sa 187 mil EUR investicija u 23 projekta, pri čemu je 50% našeg finansiranja bilo namijenjeno privatnom sektoru, kako bi se podržalo kreditiranje MMSP. U javnom sektoru, postoji niz ključnih prioriteta u okviru Ekonomskog investicionog plana za BiH koje će EBRD podržati. Prije svega, želimo da nastavimo naš angažman i zajedno s partnerima dovršiti finansiranje Koridora 5C vodećeg transportnog koridora za BiH koji će zemlju bolje povezati sa ključnim trgovinskim partnerima. Takođe bismo željeli da investiramo u poboljšanje željezničke infrastrukture i nastavićemo sa kreditiranjem za održiva infrastrukturna ulaganja u opštinama i kantonima koji direktno poboljšavaju usluge za građane. U isto vrijeme naš fokus ostaje privatni sektor. Već razgovaramo o finansiranju nekoliko domaćih i stranih investitora koji se nadaju da će investirati u BiH - i namjeravamo pružiti podršku novoosnovanom Fondu za kreditne garancije koji bi trebao pomoći lokalnim kompanijama da prevaziđu posljedice pandemije.
U pripremi petogodišnji plan za CG
- U Crnoj Gori smo imali rekordnu 2020. godinu sa više od 160 mil EUR investicija kroz naš program podrške klijentima iz privatnog sektora. godini. Pružili smo direktno finansiranje, ali i putem kreditnih linija u saradnji sa finansijskim institucijama. Kada je riječ o infrastrukturi, obezbijedili smo kredit od 26 mil EUR za završetak puta Jezerine-Ljubice. Trenutno pripremamo novu strategiju za naredni petogodišnji period i započeli smo razgovore sa novom vladom radi dogovora o našim prioritetima za ekonomski razvoj. Prioriteti će i dalje biti ozelenjavanje ekonomije kroz ulaganja u obnovljive izvore, veći razvoj infrastrukture za povezivanje Crne Gore sa tržištima u regionu i EU i konkurentnost privatnog sektora.
Sandra Petrović
Naš izbor
Top priče
27.03.2024. | Građevina, Saobraćaj
U Crnoj Gori predviđena izgradnja 260 km auto-puteva i oko 200 km brzih saobraćajnica
U Crnoj Gori predviđena je izgradnja 260 kilometara auto-puteva i oko 200 kilometara brzih saobraćajnica. Tako će se u narednom periodu nastaviti intezivne aktivnosti Monteputa na daljoj izradi idejnih rješenja, sa fokusom na dionicu autoputa Podgorica - Bar, kao i kreiranja neophodnih preduslova za uključivanje preostale saobraćajne infrastrukture u Prostorni plan Crne Gore. Kako je saopšteno nakon prve sjednice Savjeta za javne
21.03.2024. | Vijesti
Zeleno svjetlo za gradnju novog hipermarketa Voli u Nikšiću
21.03.2024. | Vijesti
eKapija+
28.03.2024. | Finansije
Grčke kompanije zainteresovane za ulaganje u Crnu Goru
28.03.2024. | Finansije
28.03.2024. | Turizam, sport, kultura
Hyatt Regency Beograd podstiče promjene u hotelijerstvu - Inovacije za održivu budućnost
28.03.2024. | Turizam, sport, kultura
28.03.2024. | Turizam, sport, kultura
Razgovarali o boravišnoj taksi i suzbijanju sive ekonomije
28.03.2024. | Turizam, sport, kultura
Poslovne šanse
28.03.2024. | Industrija, Saobraćaj
Traže se konsultanti za praćenje procesa spajanja ŽPCG i OŽVS
28.03.2024. | Industrija
Novi tender za zakup Željezare - Prednost kompanijama koje proizvode "zeleni čelik", u prvih pet godina najmanje 25 mil EUR investicija
28.03.2024.. | Industrija
27.03.2024. | Agro
Objavljen poziv za sanitarnu sječu za 2024. godinu
27.03.2024. | Agro
27.03.2024. | Građevina, Saobraćaj
Raspisan tender za asfaltiranje ulica u Herceg Novom, vrijednost 820.000 EUR
27.03.2024. | Građevina, Saobraćaj
26.03.2024. | Građevina, Turizam, sport, kultura
Korak bliže izgradnji kompleksa olimpijskog bazena u Baru - Raspisan konkurs za idejno rješenje
26.03.2024. | Građevina, Turizam, sport, kultura
24.03.2024. | Građevina, Turizam, sport, kultura
Tender za rekonstrukciju tvrđave Španjola do kraja juna - Radovi vrijedni 4 mil EUR
24.03.2024. | Građevina, Turizam, sport, kultura