NavMenu

RETROSPEKTIVA 2020: Investicije i planovi u oblasti ZDRAVSTVA koji su izazvali najveće interesovanje korisnika eKapije

Izvor: eKapija Ponedjeljak, 18.01.2021. 11:28
Komentari
Podeli

Ilustracija (Foto: Pixabay.com/Gerd Altmann)Ilustracija
Početkom svake godine, poslovni portal eKapija za svoje čitaoce pripremi retorospektivu najčitanijih investicija na našem portalu, iz više privrednih oblasti. Iako je 2020. bila godina velike ekonomske i zdravstvene krize, eKapija je proširila svoje poslovanje i na tržište Crne Gore, te smo sa velikom pažnjom pratili koje su to investicije realizovane, koje tek započete, ali i koji su to projekti koji su najavljeni i koje možemo očekivati u narednom periodu.

Tako ćete u narednih nekoliko dana imati priliku da čitate o investicijama u oblasti nekretnina, turizma, zdravstva, saobraćaja, industrije, sporta, komunalne infrastrukture i energetike, telekomunikacija i IT-ja, poljoprivrede, ekologije i trgovine.

Svjedoci smo toga da je godina koja je za nama po mnogo čemu bila specifična, ali i drugačija u odnosu na sve prethodne. Čitav svijet pogodila je pandemija koronavirusa, koja nas je, slobodno možemo reći zatekla potpuno nespremne, kako u ekonomskom, tako i u zdravstvenom smislu. Sve slabosti zdravstvenog sistema izbile su u prvi plan, a cjelokupna situacija pokazala nam je da je ovo oblast kojoj su neophodna mnogo veća ulaganja - kako u infrastrukturu, tako i u ljude. Dodali bismo - naročito u ljude.

Važno je napomenuti da je 2020. za Crnu Goru bila i godina značajnih političkih dešavanja i promjena, pa je nakon 30 godina promijenjena vlast. Kako su brojne investicije najavljene upravo u okviru predizborne kampanje, ostaje da vidimo da li će one ostati samo slovo na papiru. Pitanje je i koje će projekte nova vlast nastaviti, ali i šta će se naći u njihovom fokusu u narednom periodu, s obzirom da je, po svemu sudeći, pred cijelim svijetom još jedna veoma teška godina.

Pošto je pandemija koronavirusa obilježila godinu za nama, odlučili smo i da našu retrospektivu započnemo upravo investicijama u oblasti zdravstva. Imali smo priliku da vidimo da su "pucali" zdravstveni sistemi mnogo naprednijih zemalja, pa nije čudo što su se Crna Gore i zemlje regiona suočile sa brojnim izazovima. Od skromnih brojki i zatvaranja na samom početku pandemije, Crna Gora se tokom ljeta i jeseni suočila sa eksplozijom broja zaraženih virusom Covid-19.

Pandemija i dalje traje, a sva je prilika da će nas pratiti i tokom cijele 2021. godine, pa je rano govoriti o tome kakav je bio ukupan odgovor zdravstvenog sistema na krizu, šta je bilo loše, šta dobro, a šta je moglo i moralo biti mnogo bolje. Ono o čemu možemo govoriti svakako jesu investicije koje su obilježile 2020. godinu, pa vam u narednim redovima predstavljamo one projekte koji su privukli najveću pažnju naših čitalaca.

(Klinički centar Crne Gore)Na prvom mjestu naše liste našao se projekat izgradnje Urgentnog centra u Podgorici. Objekat Urgentnog centra planiran je u krugu Kliničkog centra Crne Gore u Podgorici, a riječ je o investicijij vrijednoj između 15,5 i 16 mil EUR.

Kako je najavio bivši direktor KCCG Jevto Eraković, Urgentni centar biće povezan sa zgradom KCCG-a. Trebalo bi da ima pet spratova, dva podzemna, odnosno dva suterena. Imaće poseban dio gdje će se odvijati dijagnostika, počev od magnetne rezonance, skenera, ultrazvuka, rendgentskih aparata. Imaće dio gdje će biti sobe za trijažu, opservaciju, različite ambulante. Pored toga imaće svoj zaseban operacioni blok koji bi trebalo da ima pet operacionih sala. Urgentni centar će imati svoju zasebnu sterilizaciju, dvije intenzivne njege, jednu hirušku intenzivnu njegu, jednu internističku. Trebalo bi da ima 100 kreveta, 50 za hiruške, i 50 za internističke discipline.

Sama izgradnja objekta najavljena je za kraj 2020. godine, međutim, početak realizacije ovog projekta i dalje se čeka. Sada ostaje da vidimo da li će i kada Crna Gora zaista dobiti Urgentni centar.

Nakon Urgentnog centra, najveću pažnju naših čitalaca izazvao je projekat crnogorskog startapa MECOnet. Naime, ova kompanija je u saradnji sa Laboratorijom za medicinsku elektroniku Elektrotehničkog fakulteta Univerziteta Crne Gore i SMART4ALL završila prvu fazu razvoja kućnog monitora Covid simptoma pod nazivom Syntrofos (grčki pratilac).

Syntrofos je elektronski uređaj koji mjeri glavne simptome kovida kao što su tempteratura, ritam disanja, puls, saturaciju, kašalj, rad srca. Informaciju prikazuje na mobilnom telefonu i šalje ih u Covid Centar. Na taj način je omogućeno da svako može imati personalni monitor Covid signala i pratiti vitalne signale povezane sa njim, u svakom trenutku. Kako je tada saopšteno, MECOnet je zainteresovan i za partnere u ovom projektu koji će biti neprofitnog karatktera.

Pandemija koronavirusa pokazala je da je Crnoj Gori neophodna savremena Infektivna klinika, pa je u godini krize najavljena i njena izgradnja, a ova investicija zauzela je treće mjesto na našoj listi. Ovaj projekat najavljen početkom godine, a prvobitno je planirano da se za to iskoriste sredstva od donacija Nacionalnom koordinacionom tijelu za zarazne bolesti.

Kako je kasnije objavljeno, Evropska unija je prenamjenom sredstava iz odobrenih IPA programa podržala Crnu Goru u borbi protiv širenja virusa i saniranju ekonomskih posljedica epidemije sa ukupno 53 mil EUR. Ono što je najvažnije je da će od dijela tog novca biti izgrađena Klinika za infektivne bolesti vrijedna 8,5 mil EUR, a pomenuta je i mogućnost finanisranja izgradnje Klinike za kožne bolesti.

Upravo se izgradnja Klinike za dermatovenerologiju našla na četvrtom mjestu u našoj retrospektivi investicija u oblasti zdravstva. Kako je početkom 2020. rekao tadašnji ministar zdravlja Kenan Hrapović, glavni projekat za izgradnju novog objekta za potrebe klinika za infektivne i kožne bolesti je urađen, a revizija glavnog projekta je u finalnoj fazi. On je tada izrazio nadu i da će se do kraja godine raspisati tenderi za ove projekte.

Kako je već pomenuto, kasnije je najavljeno da će se ova, ali i klinika za infektivne bolesti najvjerovatnije graditi iz sredstava Evropske unije.

Specijalna bolnica Vaso Ćuković Risan (Foto: PR Centar)Specijalna bolnica Vaso Ćuković Risan
Peto mjesto pripalo je rekonstrukciji Specijalne bolnice za ortopediju, neurohirurgiju i neurologiju Vaso Ćuković u Risnu, jedinu takve vrste u Crnoj Gori. Bolnica je na rekonstrukciju čekala više decenija, a najavljeno je da će u projekat biti uloženo 1,3 mil EUR. Početkom juna počeli su radovi na ovoj klinici, a za unapređenje energetske efikasnosti u objektu opredijeljeno je 386.000 EUR.

Iz Ministarstva zdravlja su sredinom godine najavili i izgradnju nove regionalne bolnice za Kotor, Tivat, Budvu i Herceg Novi, što će "doprinijeti još boljoj valorizaciji turističkog potencijala države i pokazati orijentaciju Crne Gore ka zdravstvenom turizmu". Predstavnici Ministarstva su, kako je rečeno, intenzivno razgovarali sa potencijalnim stranim investitorima koji su zainteresovani da, kroz model privatno-javnog partnerstva, sa državom učestvuju u realizaciji ideje.

Takođe je saopšteno da je Ministarstvo zdravlja je uputilo inicijativu Ministarstvu održivog razvoja i turizma da se, u okviru Prostornog plana posebne namjene za obalno područje, na katastarskoj parceli upisanoj u list nepokretnosti 817 KO, zona Kavač, predvidi mogućnost izgradnje regionalnog zdravstvenog centra, a ta inicijativa je prihvaćena. Ova investicija zauzela je šestu poziciju na našoj listi.

Fond za zdravstveno osiguranje Crne Gore je u sklopu Integralnog informacionogsistema zdravstva (IISZ) razvio i implementirao više elektronskih servisa namijenjenih osiguranicima, a u oktobru 2020. implementiran je i novi elektronski servis eEK (elektronski ekonomski karton). Direktor Fonda Sead Čirgić najavio je početkom ove godine da će i dalje raditi na razvoju i unapređenju Integracionog informacionog sistema zdravstva, a najavio je i dva nova servisa. Ulaganje u digitalizaciju zdravstva našlo se na sedmom mjestu u okviru naše retrospektive.

Specijalna bolnica za psihijatriju Kotor (Foto: PR Centar)Specijalna bolnica za psihijatriju Kotor
Sledeća, osma pozicija pripala je energetskoj sanaciji Specijalne bolnice za psihijatriju u Kotoru. U ovaj projekat uloženo je 414.000 EUR, a radovi podrazumijevaju zamjenu fasadne bravarije, postavljanje termo izolacije na fasadi, postavljanje hidro i termo izolacije krovnih ravni, unapređenje sistema osvjetljenja i sistema za grijanje.

Deveto mjesto pripalo je projektu izgradnje gradske bolnice u Podgorici. Prema saznanjima lista Dan, gradska bolnica je predviđena u okviru DUP-a Industrijska zona A, a to je dio grada koji pokrivaju katastarske opštine Dajbabe, Botun i Cijevna. Rok gradnje je 2025. godina, nosioci su Glavni grad i Ministrastvo zdravlja, period implementacije je pet godina, a vrijednost njene izgradnje kroz model javnog privatnog partnerstva je 50 mil EUR.

Još jedna zdravstvena ustanova u Crnoj Gori rekonstruisana je u okviru projekta Energetske efikasnosti. Riječ je o Domu zdravlja u Beranama, za šta je opredijeljeno više od 230.000 EUR. Urađena je nova termofasada, fasadna stolarija, rasvjeta, popravljen je sistem grijanja u smislu njegove kontrole i nabavljen je agregat koji sve neophodne sisteme drži u funkciji i u slučaju prestanka napajanja električnom energijom.

Kako je tada saopšteno, u okviru druge faze projekta energetske efikasnosti završeni su radovi na tri doma zdravlja - u Beranama, Plavu i Rožajama, vrijednosti 640.000 EUR. Druga faza projekta počela je sa realizacijom u septembru 2018. i trajaće do kraja 2023. godine sa budžetom od 6 mil EUR. Sredstva su obezbijeđena kreditom Međunarodne banke za obnovu i razvoj (IBRD), a u projektu učestvuju Ministarstvo ekonomije i Ministarstvo zdravlja. U okviru MEEP 2, planirano je unapređenje energetskih karakteristika 20 objekata zdravstvenih ustanova.

Listu projekata u oblasti zdravstva završavamo sa rekonstrukcijom odjeljenja ginekologije bolnice Danilo I na Cetinju. Za ovaj projekat opredijeljeno je više od 10.000 EUR.

Kompletnu listu investicija u oblasti zdravstva možete vidjeti OVDJE.

Komentari
Vaš komentar

Top priče

17.03.2024.  |  Energija, Finansije

Rok za prijave za Solari 5000 produžen do kraja marta

Elektroprivreda (EPCG) je zbog velikog interesovanja javnosti rok za prijavu za projekat Solari 5000+ produžila do 31. marta, a do sada je za ovaj projekat pristiglo 565 prijava od građana i privrede. To su Vijestima zvanično kazali iz državne energetske kompanije. Solari 5000+ najavljen je krajem 2022. godine, vrijedan je 70 mil EUR, a kroz njega je planirano ugrađivanje solarnih panela ukupne snage 70 megavata (MW) na domaćinstvima,

Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.

Zaboravili ste šifru? Kliknite OVDJE

Za besplatno probno korišćenje, kliknite OVDJE

Pratite na našem portalu vijsti, tendere, grantove, pravnu regulativu i izveštaje.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno, uz konsultacije sa našim ekspertima.