Izdanje BiH
Izdanje Srbija
Serbia Edition
Serbische Ausgabe
Vijesti
Svijet posle pandemije - Šta predviđa vodeći svjetski stručnjak Branko Milanović
Komentari
Milanović za emisiju "Oko" objašnjava da slonovska kriva koja je prvi put napravljena 2012. godine, pokazuje nekoliko tačaka u globalnoj raspodjeli dohotka.
Prva tačka je sredina raspodjele dohotka gdje se nalazi stanovništvo Kine, Indije, Indonezije, Tajlanda koji su imali visoku stopu rasta između 1988. i 2008. godine, odnosno od pada Berlinskog zida do finansijske krize.
Prema njegovm riječima to je ono što je svima poznato - da Azija, naročito Kina veoma brzo raste, ljudi su postali bogatiji iako su još uvijek sromašniji nego na Zapadu.
- Druga tačka je sam vrh raspodjele dohotka. To je onih čuvenih jedan odsto koji su isto tako imali rast dohotka, s tim što je u apsolutnom iznosu njihov dobitak bio mnogo veći jer je njihov nivo dohotka mnogo veći - kaže Milanović.
Naglašava da se onda javlja problem koji je u neku ruku doveo Trampa na vlast, koji je odgovoran za Bregzit i demonstracije u Francuskoj, a to je da srednja klasa u zapadnim zemljama imala slab rast.
Ta srednja klasa koja je ostala po strani u vrijeme globalizacije, izgubila je poslove jer su poslovi otišli u azijske zemlje i glasala za Trampa.
Ekonomista Branko Milanović smatra da pandemija nije uticala na izborne rezultate Donalda Trampa.
- Prije pandemije u januaru prošle godne sve njegove perfomanse i podrška su bili veoma visoki jer je američka ekonomija išla naprijed veoma brzo. Imala je stopu rasta oko četiri posto, najnižu nezaposlenost u poslednjih 40 godina. Imao je sve performanse koje su izgledale da ga vode u prilično komforno vođstvo na izborma - objašnjava Milanović.
Prema njegovim riječima, ni sama pandemija ne bi uspjela Trampa da uništi, nego je on sam sebe uništio jer je njegov pristup pandemiji bio haotičan.
- Svi elementi koji su Trampa doveli na vlast, a to je njegova specifičnost, svi ti elementi su ga i skinuli sa vlasti. Upravo ono što se ljudima srednje klase dopadalo sada im se nije dopadalo - smatra predavač na Gradskom Univerzitetu u Njujorku.
Milanović je prošle godine napisao novu knjigu o kapitalizmu: "Kapitalizam sam po sebi, budućnost sistema koji vlada svetom". Sada, 10 mjeseci posle početka pandemije u knjizi bi promijenio samo jednu stvar.
- U poslednjem dijelu knjige bio sam prilično skeptičan prema takozvanom dohotku koji bi svako dobijao, bez obzira da li radi ili ne, da li je mlad ili star. To bi bio društveni dohodak koji bi svako imao, relativno mali iznos, ali bi dozvoljavao da se preživi - kaže ekonomsta univerziteta u Njujorku.
Dodaje da je sada prilično skeptičan prema toj ideji.
- Ono što se promijenilo je da sam vidio u sadašnjim okolnostima da ste morali odjednom da se bavite održavanjem dohotka ogromnog broja stanovništva, gdje ste imali sve ove monetarne stimulanse. Postojanje takvog opšteg dohotka bi jednostavno olakšalo stvari - objašnjava Milanović.
Naglašava da je takav dohodak postojao u Americi, ne bi bilo potrebe za ovoliko pregovora, stimulansa i davanja novca nezaposlenima i onima koji se nalaze ispod određene granice koja je prilično visoka. Američki izdaci za
Od početka pandemije, ključna promjena koja se primjećuje je pad društvenog prozvoda svijeta od dva do 4%.
- Sve razvijene zemlje imaju negativan rast - sedam, osam posto neke više. To su padovi koji su mnogo veći nego u vrijeme poslednje recesije 2007/8. godine. Izuzetak je Kina koja ima rast između dva i tri posto - kaže Branko Milanović.
Ističe da je nezaposlenost porasla, a sa druge strane mnogo ljudi je postalo mnogo bogatije. Iznenađenje je da je američka berza nastavila sa rastom i to jedna od ironija ove situacije.
Smatra da sada, kada je jedino Kina prošle godine ostvarila privredni rast, da se ekonomsko težište pomjera ka Kini i to će svakako imati političke posljedice.
- To se događa 20 godina i Deni Kvak, koji je ekonomista u Singapuru, ima veoma zanimljiv grafikon koji pokazuje svake godine kako se težište svjetske privrede kreće ka Pacifiku. Nema sumnje da će težište svjetske privrede biti tamo - naglašava Milanović.
Dodaje da je Pacifik sada najznačajniji dio svijeta ekonomski posmatrano i to će se nastaviti zahavaljujući Kini ali i drugim zemljama, Japanu, Vijetnamu, Južnoj Koreji, Filipinima, Indoneziji.
- To su zemlje koje imaju ogroman broj stanovnika, gde su stanovnici spremni da rade. Tehnološki, zemlja kao Kina, se sada nalazi već na samom vrhu u mnogim oblastima u kompeticiji sa Amerikom, tako da se nesumnjivo to promijenilo. To ima puno implikacija za svijet, uključujući Evropu i sa ovim novim trgovniskim sporazumima između EU i Kine, odnosi postaju sve bliži - objašnjava predavač na Gradskom Univerzitetu u Njujorku.
Smatra da je Evropa, kao i Amerika, loše ekonomski reagovala u pandemiji.
- Naravno, Evropa nije homogena. Imate zemlje koje su u početku dobro reagovale kao Njemačka, pa su onda sad ponovo pale, pa Češka Republika koja je na primjer na početku imala izvaredne performanse onda je došlo ljeto, raspust i onda se situacija potpuno promijenila - kaže ekonomsta Milanović.
Ističe da se Evropa nije pokazala pretjerano uspješnom, Francuska, Engleska, Španija, Italija. "To su velike zemlje koje su bile veoma neuspešne bez obzira što imaju bolji sistem zdravsta nego Amerika".
- Imaju pad negativne stope rasta, prema tome perfomanse Evrope nisu pretjerano različite od Američkih - naglašava Branko Milanović.
Negdje kažu da je trećina menadžera reklo da će nastaviti sa radom od kuće, na distanci, da se to pokazalo kao dobra formula.
- Mislim da se niko neće vratiti na ono što je bilo od pet dana rada. Mislim da će to biti četiri dana na poslu, jedan dan kod kuće, a moguće čak i tri dana na poslu i dva dana kod kuće - smatra ekonomista.
Ističe da ne treba tvrditi da je produktivnost veća radom kod kuće i da će tako i ostati već je produktivnost sada veća, jer ljudi nemaju šta drugo da rade.
- Ako ste vi zaljučani kod kuće i jednostavno možete da radite vaš posao, sve drugo je zatvoreno, naravno da je produkstivnost veća. To ne mora da znači da se situacija normalizuje. Ljudi će ići u restorane, da se šetaju, neki će otići u bioskop, itd. Ali mislim da se nećemo vratiti na onih pet dana rada na radnom mjestu - smatra Milanović.
Stručnjak za odnose nejednakosti između siromašnih i bogatih kaže da se sada nalazimo u situaciji u kojoj nemamo nikakvog iskustva.
Dodaje da sadašnja situacija nije kao kriza 2007. ili 2008. kada smo imali iskustva šta se dešava sa ekonomijom i naročito šta se dešava sa nejednakošću.
- Mi se nalazimo u jednom novom svijetu. Jedino šta možemo da kažemo, šta smo do sada vidjeli, ne vjerujem da ćemo imati neke fundamentalne promjene kada dolazimo do globalizacije. Mislim da će biti i veća globalizacija radne snage, a možda manja globalizacija u kretanju kapitala - kaže predavač Gradskog Univerziteta u Njujorku.
Ističe da se pokazalo u nekim situacijama, naročito sa tenzijom između Amerike i Kine, da kretanje kapitala postaje politički problematično, tako da ćemo imati takve promjene.
Na pitanje gde vidi najveće promjene u političkim odnosima između država, Milanović kaže da je teško predvidjeti, ali misli da će to biti puna promjena.
Smatra da su prave promjene, pravi politički događaji nastali tek nakon nekoliko godina posle krize.
- Onda ste imali krizu u Grčkoj, Španiji, Italiji, onda su se pojavili demonstracije u Francuskoj, i na kraju Tramp. Mislim da ćemo tako nešto slično imati kada se završi kriza političkog nezadovoljstva koji će se pojaviti, Indija je moguća, Rusija, Turska, Brazil, Južna Afrika - ocjenjuje ekonomista Branko Milanović.
Top priče
22.04.2024. | Energija, Saobraćaj
Nove cijene goriva: Benzin skuplji dva, dizel jeftiniji jedan cent
Cijene benzina od sjutra će biti skuplje dva, dok će cijena eurodizela biti niža jedan cent, saopšteno je iz Ministarstva energetike i rudarstva. Cijena lož ulja ostaće nepromijenjena. Kao je navedeno, eurosuper 98 i 95 poskupiće dva centa i koštati 1,68, odnosno 1,64 EUR za litar. Eurodizel će biti jeftiniji cent i tokom dvije naredne sedmice koštati 1,48 EUR. Cijena lož ulja zadržaće se na 1,45 EUR. Saglasno odredbama uredbe o
22.04.2024. | Energija, Industrija
Kompaniji Čevo solar licenca za proizvodnju električne energije
22.04.2024. | Energija, Industrija
17.04.2024. | Industrija, Saobraćaj, IT, Telekomunikacije
17.04.2024. | Industrija, Saobraćaj, IT, Telekomunikacije
20.04.2024. | Finansije, IT, Telekomunikacije
Hrvatski Aircash širi se u regionu - U planu i ulazak na crnogorsko tržište
20.04.2024. | Finansije, IT, Telekomunikacije
eKapija+
23.04.2024. | Građevina
Predvodnici dekarbonizacije cementne industrije - Lafarge Srbija na putu karbonske neutralnosti
23.04.2024. | Građevina
23.04.2024. | Finansije
Lazović: Moguće da dio doprinosa bude na dobrovoljnoj osnovi
23.04.2024. | Finansije
23.04.2024. | Turizam, sport, kultura, Zdravstvo
Apel SO Herceg Novi: Vlada da Sindikatu Instituta uplati 1,1 mil EUR
23.04.2024. | Turizam, sport, kultura, Zdravstvo
23.04.2024. | Vijesti
SIA karavan edukativnih radionica stiže i na crnogorske univerzitete
23.04.2024. | Vijesti
22.04.2024. | Vijesti
22.04.2024. | Vijesti
Poslovne šanse
23.04.2024. | Industrija
Raspisan tender za nabavku namještaja za preko 300 vrtića, osnovnih i srednjih škola - Vrijednost 4,95 mil EUR
23.04.2024. | Građevina, Saobraćaj
Uskoro nastavak radova na obilaznici oko Rožaja - Za drugu fazu izgradnje 8 mil EUR, raspisan tender
23.04.2024.. | Građevina, Saobraćaj
22.04.2024. | Građevina
Radovi na spoljnoj obradi fasade na teritoriji Podgorice
22.04.2024. | Građevina
22.04.2024. | Građevina, Saobraćaj
Više od 400.000 EUR za investiciono održavanje objekata niskogradnje u Nikšiću
22.04.2024. | Građevina, Saobraćaj
21.04.2024. | Građevina, Saobraćaj
Raspisan novi tender za brzu saobraćajnicu koja treba da poveže Herceg Novi i Budvu
21.04.2024. | Građevina, Saobraćaj
18.04.2024. | Građevina, Saobraćaj, Finansije
EBRD najavljuje tender za autoput - Vrijednost dionice od Mateševa do Andrijevice 530 mil EUR, banka finansira 200 miliona
18.04.2024. | Građevina, Saobraćaj, Finansije
Izdvajamo još...
