REBEC 2020 - Kakva je budućnost ritejla poslije korone?
Prema njegovim riječima, onlajn prodaja je porasla dramatično u regionu Jugoistočne Evrope, ali je štetu po ritejlere donekle ublažila to što su kapaciteti logistike i infrastrukture ostali isti.
- U datim okolnostima jednostavno je nemoguće opskrbiti toliku potrebu za dostavom naručene robe i to trenutno štiti maloprodaju. Ritejleri imaju više vremena da se adaptiraju. Oni su već reagovali, dosta brzo, razvijaju svoje onlajn platforme i dostavu i u to investiraju trenutno – kaže Luft. Kada je riječ o prodaji u šoping centrima, molovima i ritejl parkovima, on ističe da je ona i dalje na niskom nivou, ali da će osjećaj sigurnosti koji se polako vraća ipak pomoći maloprodaji da se oporavi.
- S druge strane, na strani investicija u ritejl nije bilo puno događanja i stvari se tu neće vratiti na staro tako brzo – ocenjuje Luft.
Guniz Celen, predsedavajuća koroporacije Celen iz Istanbula, smatra da su se, i pored činjenica da se povjerenje i sigurnost polako vraćaju, vrijednosti promenile, kako na strani investitora i ritejlera, tako i na strani potrošača.
- Ljudi su shvatili da im ne treba toliko stvari. S druge strane, pada ekonomski standard, tako da i to utiče na nove navike u kupovini – kaže ona, dodajući da je ritejl imao velike gubitke, jer od onlajn prodaje nije mogao da ima velike koristi kao što su imali sektori hrane i farmacije.
I Celen ističe da vraćanja na stanje prije kovida kada je riječ o ritejlu nema, ali da to otvara mogućnosti za novu kreativnost u dizajnu šoping molova u novim okolnostima, kao i nove načine komunikacije i socijalizacije.
- Pravila se mijenjaju – kaže Celen.
Adrian Limp, rukovodilac Sektora za evaluaciju i savetovanje u kompaniji CushWake u Mađarskoj, dodaje da se ritejl scena menja već nekoliko godina unazad.
- Onlajn prodaja je sve dominantija, a investicije u ritejl nisu velike unazad nekoliko godina. Ipak, kada je riječ o Mađarskoj i regionu JI Evrope, onlajn prodaja je niska - prošle godine uzimala je 7% tržišta maloprodaje, dok je sada zbog kovida taj procenat narastao na 10 i očekuje se da bude i 15-20% za par godina, ali to je i dalje niže od Zapadne Evrope i SAD – kaže Limp.
Limp je preneo da je u Mađarskoj nakon završetka prvog talasa zabeleženo masovono izlaženje u šoping, ali i dodao da to nije održivo i da će se taj trend usporiti, što će imati uticaja i na cijene sredstava u ritejlu.
On takođe istakao i da je u Mađarskoj u posledne 3-4 godine izgrađeno dosta velikih šoping centara i da ne očekuje da će se u skorije vreme taj broj povećavati.
Na pitanje voditelja panela Nikole Suzića, regionalnog direktora procena vrednosti u kompaniji NAI WMG, o efektima nižeg prometa na cene rentiranja prostora u šoping centrima, Luft ukazuje da je skladištenje postalo preskupo, što je već poskupjelo rentiranje, a kovid je to samo ubrzao.
- To je otežalo posao i nama procjeniteljima – dodao je on.
Celen se slaže da je pandemija stavila velike izazove pred ritejl evaluatore.
- Ranije se procjena vrednosti zasnivala na prihodima i to je bilo dovoljno, ali je sada komponenta vrednosti biznisa u većini slučajeva nestala, jer prodaja nije održiva. Sada moramo da uzmemo u obzir i pristup zasnovan na troškovima, a ne samo na prihodima, kako bismo omogućili donošenje daljih poslovnih odluka – kaže Celen, dodajući da i sporost transakcija loše utiče na evaluaciju, jer one sada ne prestavljaju dobar izvor podataka. Ona je istakla da su investitori sada spremniji da djele rizike sa ritejlerima i da tržište ide ka racionalnom šerovanju profita, te da se očekuje da će tako biti i u budućnosti.
I prema rečima Adriana Limpa, evaluacija maloprodaje biće sve teža i neizvjesnija.
- Već u aprilu je bilo jasno da će biti velikih problema u protoku novca, i za ritejlere i za vlasnike šoping centara. Ali u ovome su zajedno i moraće na tome zajedno da rade da prežive ovu krizu. Već smo to videli poslije finansijske krize 2008. godine i moraće da prođe nekoliko godina da bi se dobila prava slika stanja u ritejlu. To se naravno sve reflektuje i na evaluaciju vrijednosti biznisa - recimo, moraju se uzeti u obzir i popusti koje su vlasnici davali zakupcima za vreme pandemije. Pažljivo se moraju analizirati podaci u smislu očekivanog profita i tako procjenjivati da li je tržni centar na pravom mestu i ima li prave ritejlere – kaže Limp.
Na pitanje voditelja o budućoj potrebi upravo za tom repozicijom i alernativnim načinima upotrebe šoping centara, panelisti su se složili da će to biti najvažniji deo rješenja novonastale situacije. - Ljudi se bolje osećaju u otvorenim konceptima, sa drive-in varijantama i prodavnicama "u krug", sa manje ritejlera, gdje postoje mogućnosti konfiguracije i hibridni modeli logistike i ritejla, "click&collect" varijante... To je budućnost, iako je tu promet manji – ocenjuje Luft, dodajući i da će redizajniranje zahtjevati više ekspertize i više novca.
Celen je istakla da su turski bazari su dobar primjer za ovo prilagođavanje, i da će šoping molovi, koje je, kako kaže, pandemija samo gurnula sa ivice na kojoj su se nalazili, sada morati da pođu tim putem kada je riječ o dizajnu.
- To znači više prirodnog svjetla, svježeg vazduha i prirodnog okruženja, show room-ovi kao prethodnica onlajn i click&collect kupovini. Šoping okruženje će morati da bude bolje promišljeno – kaže ona i ističe da će biti održivi samo šoping centri na pravoj lokaciji i sa dobrim menadžerima.
Luft takođe smatra da će najbolje "proći" najbolje locirani tržni centri, bliži transportnim čvorovima, koji će istovremeno ponuditi i najbolje iskustvo kupovine.
- Neophodna je veća ekspertiza, fleksibilnost u izdavanju prostora, više servisa i hibridnih modela ritejla – zaključio je on i dodao da veliki molovi više neće biti toliko zanimljivi investitorima.
Limp poručuje da se, uz repoziciju i novu cjenovnu strategiju, ne treba plašiti investiranja u ritejl.
- Stvari će se uvek prodavati – zaključuje on.
Branislava Petrović
Top priče
27.03.2024. | Turizam, sport, kultura
Kompleks akvatik centra u Baru gradiće se na parceli od preko 18.000 kvadrata, imaće olimpijski bazen, pomoćni bazen, otvoreni baze, te kompezacioni i bazen za dezinfekciju nogu. Uz to, planirani su i dodatni sadržaji koji će dodatno obogatiti ponudu nacionalnog akvatik centra, ali i omogućiti organizaciju velikih sportskih događaja u Baru. Podsjetimo, Opština je raspisala tender za izradu idejnog rješenja, nakon što je nedavno od
26.03.2024. | Građevina, Turizam, sport, kultura
Izgradnja turističkog kompleksa Otrant Reefs na Velikoj plaži počinje sledeće nedelje
26.03.2024. | Građevina, Turizam, sport, kultura
21.03.2024. | Vijesti
Zeleno svjetlo za gradnju novog hipermarketa Voli u Nikšiću
21.03.2024. | Vijesti
eKapija+
28.03.2024. | Finansije
Grčke kompanije zainteresovane za ulaganje u Crnu Goru
28.03.2024. | Finansije
28.03.2024. | Turizam, sport, kultura
Hyatt Regency Beograd podstiče promjene u hotelijerstvu - Inovacije za održivu budućnost
28.03.2024. | Turizam, sport, kultura
28.03.2024. | Turizam, sport, kultura
Razgovarali o boravišnoj taksi i suzbijanju sive ekonomije
28.03.2024. | Turizam, sport, kultura
Poslovne šanse
28.03.2024. | Industrija, Saobraćaj
Traže se konsultanti za praćenje procesa spajanja ŽPCG i OŽVS
28.03.2024. | Industrija
Novi tender za zakup Željezare - Prednost kompanijama koje proizvode "zeleni čelik", u prvih pet godina najmanje 25 mil EUR investicija
28.03.2024.. | Industrija
27.03.2024. | Agro
Objavljen poziv za sanitarnu sječu za 2024. godinu
27.03.2024. | Agro
27.03.2024. | Građevina, Saobraćaj
Raspisan tender za asfaltiranje ulica u Herceg Novom, vrijednost 820.000 EUR
27.03.2024. | Građevina, Saobraćaj
26.03.2024. | Građevina, Turizam, sport, kultura
Korak bliže izgradnji kompleksa olimpijskog bazena u Baru - Raspisan konkurs za idejno rješenje
26.03.2024. | Građevina, Turizam, sport, kultura
24.03.2024. | Građevina, Turizam, sport, kultura
Tender za rekonstrukciju tvrđave Španjola do kraja juna - Radovi vrijedni 4 mil EUR
24.03.2024. | Građevina, Turizam, sport, kultura