NavMenu

Evropa pokušava da se oslobodi zavisnosti od uvoza ljekova - Proizvodnja najjeftinija u Kini i Indiji

Izvor: Beta Srijeda, 18.03.2020. 18:38
Komentari
Podeli
Ilustracija (Foto: Sanja Šojić)Ilustracija
Pandemija virusa korona i strah od nestašica medikamenata samo su ponovo istakli problem koji postoji već duže vreme - zavisnost svjetske farmaceutske industrije od malog broja proizvođača koji ljekove proizvode u Indiji i Kini, zemljama u kojima je proizvodnja najjeftinija.

Lanac snabdijevanja ljekovima u današnje vrijeme se proteže preko cijelih kontinenata. Evropski farmaceutski koncerni svoje proizvode prave u Indiji, ali oko 70% osnovnih aktivnih supstanci ljekova potiče iz Kine.

Kina, na primjer, proizvodi 80% do 90% aktivnih sastojaka za proizvodnju antibiotika. Razlog je jednostavan - ti sastojci se nigdje drugdje ne mogu proizvesti tako jeftino i u tolikim količinama, prenosi Euraktiv Nemačka.

Međutim, Kina i Indija u suštini nemaju sopstvenu farmaceutsku industriju. Ono što se u tim zemljama proizvodi su takozvani generički ljekovi, dakle ljekovi čija su patentna prava istekla i koje sa istim hemijskim sastavom i sa istim dejstvom mogu da kopiraju drugi proizvođači.

Generički ljekovi su na tržištu medikamenata potrebni, zato što su mnogo jeftiniji od zaštićenih orginalnih preparata. Visoka cijena rezultat je činjenice da svaki lijek do puštanja u prodaju mora da prođe bezbroj ispitivanja, što po pravilu traje više od 10 godina i "guta" milione evra. Generički ljekovi zato pokrivaju veliki deo medicinskih potreba u svijetu.

S obzirom na to da ispitivanje i dobijanje dozvole za nove ljekove zahtjeva mnogo vremena, novca i iskustva, tržište zaštićenih orginalnih ili inovativnih preparata još uvijek je u rukama zapadnih industrijskih država. Pogled na broj ispitivanja ljekova koja su pokrenule farmaceutske kompanije, pokazuje da SAD na globalnom planu ubedljivo vode u oblasti farmaceutskih istraživanja. U 2017. godini u SAD je, prema podacima Udruženja njemačkih farmaceutskih kompanija, sprovedeno 2.320 takvih studija. U Njemačkoj ih je, poređenja radi, bilo 588, u Kini 352, a u Indiji svega 56, prenosi Euraktiv Njemačka.

Međutim, Kina ne želi da ostane radionica svjetske farmaceutske industrije, već želi da preuzme vodeću ulogu i u istraživanju. Evropska trgovinska komora nedavno je u jednom dokumentu konstatovala da se "Kina nalazi u ključnoj fazi, pošto se od proizvođača generičkih ljekova pretvara u ponuđača originalnih ljekova".

Za preseljenje proizvodnje generičkih ljekova u zemlje nečlanice EU godinama su postojali i pravni razlozi. Evropsko patentno pravo, koje nekom lijeku pruža zaštitu 20 godina, istovremeno zabranjuje da se u tom periodu proizvode bilo kakve generičke kopije lijeka , čak i ako su namijenjene izvozu u treće zemlje, ili unaprijed razvijene za prodaju posle isteka patentne zaštite.

To je mnoge proizvođače primoralo da proizvodnju generičkih ljekova presele u inostranstvo, smatraju stručnjaci, koji dodaju da na postojeće stanje u farmaceutskoj industriji bitno utiče i odnos socijalnog osiguranja i proizvođača.

U Njemačkoj, na primjer, zdravstvena osiguranja putem velikih javnih tendera odlučuju sa kojim će proizvođačima sklopiti ugovore, a riječ je o kompanijama preko kojih se prodaje i većina generičkih ljekova. Glavni kriterijum za sklapanje ugovora je cijena. Zato snabdijevanje medicinskim preparatima sve češće zavisi od jedne ili dvije grupacije kompanija.

Njemačko udruženje Pro-Generika upozorilo je da zavstvenom sistemu "nedostaje plan B, za slučaj da neki proizvođač ispadne iz igre" i da je to "veoma uznemiravajuća pomisao".

Mnogi stručnjaci misle da je tržište generičkih ljekova potrebno vratiti u Evropsku uniju. Oni smatraju da bi zdravstvena osiguranja preko neke vrste kvota mogla da budu obavezana da na tenderima uzmu u obzir i proizvođače koji aktivne supstance nabavljaju u EU, a ne samo iz inostranstva.

Tom temom su počele da se bave i institucije na nivou EU. U februaru 2019. godine donijeta je odluka o ublažavanju evropskog patentnog prava kako bi se ublažio njegov negativan uticaj na konkurentnost privrede. Tako je u međuvremenu omogućen izvoz generičkih lekova iz EU i u slučaju da patentno pravo na originalni preparat još važi. Dozvoljena je i proizvodnja lijeka za zalihe koje će se prodavati posle isteka patentnog prava.

Takvim rješenjima, međutim, nisu zadovoljna istraživačke farmaceutske kompanije, koje smatraju da svako ograničavanje patentnog prava potkopava skupocjena ispitivanja novih preparata.

Ono što nova regulativa Evropske unije ne može da promijeni - Evropa u proizvodnji lekova u pogledu cijene ne može da se takmiči sa azijskim tržštem. I sve dok Indija i Kine budu u stanju da jefitno proizvode ljekove, svjetsko tržište će zavisiti od njih.
Komentari
Vaš komentar

Top priče

18.04.2024.  |  Energija

Data saglasnost na projekat povećanja energetske efikasnosti u domaćinstvima

Vlada je na današnjoj sjednici dala saglasnost za projekat povećanja energetske efikasnosti u domaćinstvima. Ministar energetike i rudarstva, Saša Mujović, objasnio je da povećanje energetske efikasnosti znači ekonomičnije i racionalnije korišćenje resursa. - Povećanje energetske efikasnosti možemo doživjeti kao značajno sredstvo kako da smanjimo naše mjesečne izdatke po osnovu utrošene električne energije - rekao je Mujović.

Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.

Zaboravili ste šifru? Kliknite OVDJE

Za besplatno probno korišćenje, kliknite OVDJE

Pratite na našem portalu vijsti, tendere, grantove, pravnu regulativu i izveštaje.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno, uz konsultacije sa našim ekspertima.