NavMenu

Od batata moguće zaraditi i 10.000 EUR po hektaru

Izvor: Bolja zemlja Srijeda, 10.02.2021. 08:04
Komentari
Podeli
(Foto: mama_mia/shutterstock.com)
Bio narandžaste, bijele ili ljubičaste boje, batat je postao nezaobilazan dio pijaca i supermarketa. Zovemo ga još i slatki krompir, iako sa krompirom nema nikakve veze.

Batat niti pripada krompirima, niti su u rodu, zajednički im je samo krtolast korjen i to što se manje-više pripremaju na isti način, s tim što batat ima široku upotrebu i u slatkim dezertima, koja kod krompira manjka. Sve ostalo, a tu spadaju nutritivni sastav i ljekovitost, ide u prilog batatu.

Batat potiče iz Južne Amerike, gdje se uzgaja skoro 5.000 godina, ali je rasprostranjen na svim kontinentima, a od prije nekoliko godina ova višegodišnja tropska biljka stidljivo se proizvodi i u regionu.

Oni koju se drznuli da se upuste u avanturu gajenja tvrde da se od ove krtole može zaraditi i do 10.000 EUR po hektaru, a to što je sve traženiji, a još nedovoljno rasprostranjen na tržištu još je jedna stvar koja mu na našem podneblju ide u prilog.

Beli batat daje najveći prinos, ljubičasti je na glasu kao najzdraviji, a u Srbiji je npr. najpopularniji narandžasti batat.

Nutritivna bomba

Batat je prava nutritivna bomba: 200 grama tog nepravilnog korjena sadrži istu količinu beta-karotena koliko i pet kilograma brokolija, a samo 140 grama batata namiri preporučenu dnevnu potrebu za vitaminom E.

Ukus mu je slatkast, kremast, malo podsjeća na pečenu bundevu, a prepun je vitamina i minerala, pa ga roditelji biraju kao prvu hranu za bebe. Restorani su počeli u jelovnicima da umjesto klasičnog pomfrita služe onaj od batata, jer lijepo izgleda, a i zdraviji je.

Jedna biljka daje do tri kilograma korjena

Batat se sadi tokom juna, a najveća boljka poljoprivrednika, suša, njemu ide u prilog. Ovaj krompir može da izdrži temperature iznad 50 stepeni celzijusovih, ali mu zato minus uopšte ne prija. Otporan je na štetočine, pa se sredstva za zaštitu praktično ne koriste, što je još jedan od razloga njegove popularnosti na tržištu.

Batat se vadi kada korjen dostigne više od 150 grama, što se može očekivati 100 do 130 dana nakon sadnje. Vadi se od avgusta do oktobra i važno je završiti taj posao prije mraza. Znak tehnološke zrelosti korjena je bijeli sok koji curi iz biljke.

Jedna biljka daje do tri kilograma korjena i u komercijalnoj proizvodnji prinos može biti od 20 do 50 tona po hektaru. Berba listova batata, koji su takođe jestivi, moguća je i nekoliko puta godišnje.

Za one koji hoće da odu korak dalje od same proizvodnje, mogu da se otisnu u preradu i da prave brašno od batata, pire, čips, kašice.
Komentari
Vaš komentar
Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.

Zaboravili ste šifru? Kliknite OVDJE

Za besplatno probno korišćenje, kliknite OVDJE

Pratite na našem portalu vijesti, tendere, grantove, pravnu regulativu i izvještaje.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno, uz konsultacije sa našim ekspertima.