Na dionici autoputa od Požege do Kotromana biće izgrađena 134 mosta i 27 tunela

Do kraja godine autoput Miloš Veliki stići će do Požege odakle se gradnja nastavlja u dva kraka. Jedan krak ići će ka Boljarima i granici sa Crnom Gorom, a drugi pored Užica ka Kotromanu i granici sa BiH. Na drugom kraku dugom 61 kilometar, u oba smjera, nalaziće se čak 134 mosta i 27 tunela.

Neubičajeno je da trećinu dionice od Požege do Kotromana čine nasipi, trećinu tuneli i trećinu mostovi. Završena su geotehnička i geomehanička ispitivanja terena buduće trase, a u toku je izrada Idejnog projekta sa studijom opravdanosti i Prostornog plana područja posebne namjene infrastrukturnog koridora.

Saobraćajni institut CIP je u februaru 2019. godine sa turskom firmom Tasyapi ugovorio izradu cjelokupne tehničke dokumentacije za izgradnju autoputa E-761 Požega-Kotroman dužine 61km.

Predviđeni broj objekata na trasi autoputa je 66 mostovskih konstrukcija na desnoj kolovoznoj traci u smjeru vožnje od Požege ka Kotromanu, ukupne okvirne dužine 20.370 m i 68 mostovskih konstrukcija na lijevoj kolovoznoj traci u smjeru vožnje od Kotromana ka Požegi, ukupne okvirne dužine 20.160m. Na ovoj dionici biće 26 tunelskih cijevi ukupne okvirne dužine 34.950m i jedan tunel u širokom iskopu dužine 250 m za oba smjera, potvrdili su za Nova.rs iz CIP-a i naveli razloge tolikog broja putnih objekata.

- U okviru koridora, usvojenog na osnovu Generalnog projekta 2011. godine, izradili smo optimalno rješenje reprezentne trase budućeg autoputa. Broj objekata na trasi povećava troškove izgradnje autoputa. Trasiranje i broj objekata uslovljeni su konfiguracijom terena i sastavom tla, propisima za projektovanje, dobijenim uslovima za projektovanje od nadležnih institucija, kao i mnogobrojnim ograničenjima na terenu kao što su izgrađeni objekti, planovi razvoja, zaštićeni objekti i područja i dr - rekao je generalni direktor Saobraćajnog instituta CIP Milutin Ignjatović.

Prema navedenom projektu Užičanima će Zlakuška petlja biti udaljena 14, a petlja u Mačkatu oko 12 km. Do Zlatibora ostaje oko 15 km, a do Tare i aerodroma Ponikve, od petlje u Šljivovici između 20 i 25 km. Turističkoj destinaciji Mokra Gora, uključenje na autoput biće na svega 3-4 km na izlaznoj petlji. Ignjatovića su novinari Nove.rs pitali da li je trasa mogla biti bliža aerodromu Ponikve i planini Tara.

- Približavanje autoputa aerodromu Ponikve bi ugrozilo akumulaciju Vrutci koja služi za snabdijevanje Užica vodom, a turistički centar Tara se nalazi u zoni zaštite kao Nacionalni park. Projektovanje trase autoputa zahtijeva multidisciplinarni pristup i iterativni postupak da bi se došlo do optimalnog rješenja maksimalno uvažavajući sva postojeća ograničenja na terenu kao i planirane sadržaje i preporuke nadležnih institucija Republike Srbije, lokalnih samouprava i mnogih udruženja - kaže Ignjatović.

Saobraćajni institut CIP je prije 10-ak godina uradio Generalni projekat sa prethodnom studijom opravdanosti kojom je definisan optimalni koridor širine do 2km, koji je usvojila Reupublička reviziona komisija, u kome bi bila definisana buduća trasa autoputa. U okviru navedenog koridora u toku je definisanje i postavljanje ose trase na nivou Idejnog projekta na detaljnijim topografskim podlogama i na osnovu rezultata geotehničkih istraživanja.

Od dokumentacije do sada je urađen Generalni projekat sa prethodnom studijom opravdanosti. U toku je izrada Idejnog projekta sa studijom opravdanosti i Prostornog plana područja posebne namene infrastrukturnog koridora. Po izradi Idejnog projekta i usvajanju od strane Republičke revizione komisije i izradi Prostornog plana područja posebne namene infrastrukturnog koridora i njegovog usvajanja na Vladi Republike Srbije, pristupiće se izradi Projekta za građevinsku dozvolu koja podleže tehničkoj kontroli. Po dobijanju građevinske dozvole na osnovu verifikovanog Projekta za građevinsku dozvolu pristupa se izradi Projekta za izvođenje na osnovu koga se izvode radovi.

U usaglašavanju projekta, kada je u pitanju teritorija grada Užica, uključeno je i JP Užice razvoj kao lokalni upravljač puteva, kako bi se trasa što bolje uskladila sa postojećom infrastrukturom grada i sačuvalo što više objekata. To se prije svega odnosi na ukrštanja lokalnih puteva i eventualnih presecanja trase.

- Zalagali smo se da autoput i priključne rampe budu što bliže gradu i da se što manje objekata poruši. Ideja je bila da izlaz bude na Beloj Zemlji ali to je bila znatno skuplja opcija jer je na tom dijelu predviđen tunel. Bilo je potrebno pomiriti nepovoljan geografski teren sa potrebama, da se ne sijeku putevi i instalacije. Riješen je problem Živkovića Vrela, jer su stope mosta bile u neposrednoj blizini tog izvorišta sa koga se vodom napaja veliki broj Užičana. Jedini ozbiljniji problem koji može nastati prilikom izvođenja radova je jedan opštinski putni pravac koji će biti presiječen, Potočanje-Košuta. Na tom mjestu će postojati nadvožnjak i to je jedini put za koji će se tokom izvođenja tražiti alternative. Značajno je da na čitavoj trasi neće biti porušen nijedan stambeni objekat, što sa druge strane smanjuje troškove - kaže izvršni direktor JP Užice razvoj Zoran Pejić.

Pejić dodaje da trasu autoputa kroz Užice 80% čine tuneli i mostovi i da je to bilo, u odnosu na teren, najbolje rješenje koje je izbjeglo riješavanje imovinsko-pravnih odnosa i u slučaju geomehaničkih ispitivanja, gdje je izvedeno oko 600 bušotina.